Lingvisti godinama upozoravaju da je ćirilica u javnom prostoru potpuno marginalizovana. Izdavačke kuće uglavnom štampaju knjige na latinici, a nazivi kompanija, butika, pekara ili apoteka su uglavnom na latiničnom pismu. Procena Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) kaže da je ćirilica u javnom prostoru svedena na 10 odsto.
Ovaj trend trebalo je da zaustavi Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma, (poznat i kao zakon o zaštiti ćirilice). Međutim, to se nije desilo, čak do danas ni sve državne institucije nisu prešle na ćirilicu.
Buru u javnosti izazvala je odluka Ministarstva kulture od prošle godine da se za javne biblioteke otkupljuju samo knjige štampane na ćirilici. Mnogi izdavači su se tada pobunili uz obrazloženje da im je "isplativije" da knjige štampaju na latinici, jer tada mogu da ih prodaju i u regionu.
Sreto Tanasić, predsednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika SANU kaže za RT Balkan da su srpski jezik i ćirilica u temeljima srpske kulture, srpskog identiteta.
"Srpski jezik, ćirilica, Srpska pravoslavna crkva predstavljaju temelje srpskog kulturnog obrasca i srpskog identiteta. Jedino je kultura ta koja čuva identitet jednog naroda, drži ga na okupu da se ne izgubi", izjavio je Tanasić za "Jutro na RT".
Dodaje da su dva razloga zašto je ćirilica danas potisnuta u javnom prostoru.
"Jedan je naša tradicija da smo ćirilicu potiskivali u ime ravnopravnosti sa latinicom. Onda je latinica postajala sve ravnopravnija u obe Jugoslavije. Postojanje ravnopravnosti se svodilo na postepeno istiskivanje ćirilice iz života Srba u cilju njihovog menjanja. Moderno vreme, tehničke inovacije, samo su pogoršale to loše stanje kod Srba, kada su u pitanju srpski jezik i ćirilica", naveo je on.
Moderne tehnologije pojačale su potiskivanje ćirilice u javnom prostoru. Dominantan je engleski jezik, a sa njim i latinično pismo. Tanasić kaže da to nije opravdanje da ćirilica bude marginalizovana, da u današnje vreme modernih tehnologija funkcionišu mnogo komplikovanija pisma, nego što je srpsko.
Ohrabruje ga što u pisanoj komunikaciji, sve češće vidi da se koristi ćirilica jer, kako kaže, "nema razloga da se ćirilice odričemo".
"Iznenadi me prijatno kada se neko potpiše ili napiše poruku ćirilicom. To je znak da naša borba ima smisla", rekao je on.
Navodi da je začuđujuća tvrdoglavost kojom se neke institucije odupiru da koriste ćirilicu, iako su u obavezi po Zakonu. Dodaje da smo često činili kompromise na svoju štetu.
"U našoj novijoj istoriji, svaki okupator je donosio zabranu upotrebe ćirilice. I mi smo činili kompromise gde nije trebalo da činimo, jer se pokazalo da su to bili kompromisi na srpsku štetu", naveo je on.
Dodaje da nije tajna i da je "javno izrečeno da je potrebno promeniti srpski identitet".
"Identitet se temelji na kulturi, a srpski jezik i srpsko pismo su u temeljima srpske kulture. Moramo tome da se odupiremo", naveo je Tanasić.
I kada su u pitanju savremene tehnologije, kako je rekao, mora se insistirati na ćirilici.
"Proizvođač gleda da proda proizvod, međutim uvek nosi i izvesnu notu širenja određene ideologije. Onaj ko se ne suprotstavi on neosetno upija neku drugu ideologiju", naglasio je on.