Epidemija hantavirusnih infekcija na kruzeru u Južnom Atlantiku i u kojoj je za sada obolelo sedam osoba od kojih su tri preminule, izazvala je dosta medijske pažnje i dovela do uznemirenja javnosti, a Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proteklih deset godina u Srbiji zabeleženo 127 slučajeva, kao i da se one najčešće ispoljavaju u dva oblika - hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom (HGBS) i hantavirusni plućni sindrom (HPS).
Kako se navodi, hantavirusne infekcije predstavljaju grupu zoonoza izazvanih virusima iz familije "Hantaviridae", a prirodni rezervoari ovih virusa su glodari, dok se čovek najčešće inficira inhalacijom aerosola kontaminiranog izlučevinama zaraženih životinja.
"Prenos sa čoveka na čoveka je izuzetno redak i zabeležen je samo kod pojedinih sojeva. Procenjuje se da se širom sveta svake godine dogodi od 10.000 do više od 100.000 infekcija, sa najvećim brojem slučajeva u Aziji i Evropi", navode iz Batuta.
Ističe se da se HGBS pretežno javlja u Evropi i Aziji, a izazivaju je virusi kao što su "Hantaan", "Dobrava-Beograd" i "Pumala".
Dodaje se da bolest obično počinje naglo, sa visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u leđima i stomaku, kao i opštom slabošću, a kasnije se razvijaju bubrežni i hemoragijski sindrom, dok je smrtnost relativno niska i kreće se od 1 do 15 odsto.
HPS je zastupljen uglavnom u Severnoj i Južnoj Americi, a najčešće je povezan sa "Sin Nombre" virusom i, za razliku od HGBS, HPS se karakteriše dominantnim zahvatanjem pluća.
"Početni simptomi su nespecifični i podsećaju na grip, ali se brzo razvija respiratorna insuficijencija. HPS ima znatno višu stopu smrtnosti u odnosu na HGBS, često između 30 odsto i 50 odsto", navodi se u saopštenju.
Osnovna razlika između HGPS i HPS je u ciljnom organskom sistemu i u kliničkoj slici.
"HGBS primarno pogađa bubrege i karakteriše se poremećajem funkcije bubrega i mogućim krvarenjem, a HPS dominantno zahvata pluća i dovodi do teške respiratorne insuficijencije. Geografska distribucija je takođe različita: HGBS je tipična za Evropu i Aziju, dok se HPS javlja u Severnoj i Južnoj Americi", objasnili su.
U Srbiji je za poslednjih deset godina registrovano 127 slučajeva HGBS, a u 2024. godini je prijavljeno 11 obolelih osoba od HGBS, sa stopom incidencije 0,17 na 100.000 stanovnika.
"Registrovan je jedan smrtni ishod, dok epidemijskog javljanja ove bolesti u 2024. godini nije bilo. Tokom 2025. godine zabeležena su samo dva slučaja HGBS, bez smrtnih ishoda", ističe se u saopštenju.
Kako su naveli, ne postoji specifična antivirusna terapija ili vakcina za hantavirusnu infekciju, a lečenje je fokusirano je na kliničko praćenje i lečenje respiratornih, srčanih i bubrežnih komplikacija. Dodali su da rani pristup intenzivnoj nezi poboljšava ishode, posebno kod pacijenata sa kardiopulmonalnim sindromom izazvanim hantavirusom.
Sprečavanje infekcije hantavirusom prvenstveno zavisi od smanjenja kontakata između ljudi i glodara, a efikasne mere uključuju održavanje čistoće u domovima i na radnim mestima, zaptivanje otvora koji omogućavaju glodarima da uđu u zgrade, bezbedno skladištenje hrane, korišćenje bezbednih praksi čišćenja u područjima kontaminiranim glodarima, izbegavanje suvog metenja ili usisavanja izmeta glodara, vlaženje kontaminiranih područja pre čišćenja, kao i jačanje praksi higijene ruku, navodi se u saopštenju.