Kristijan Šmit najavio je povlačenje iz BiH. On je unapred obavestio nemački dnevni list "Frankfurter algemajne cajtung" da namerava da podnese ostavku.
Ovaj nemački diplomata nalazi se pod velikim pritiskom vlasti SAD koje su mu postavile ultimatum – rešavanje pitanja državne imovine.
Šmitu je čak zaprećeno uvođenjem sankcija, odnosno stavljanjem na američku crnu listu ukoliko ne odstupi sa pozicije visokog predstavnika, prenela je Istraga.ba.
Kako bi izbegao eventualne posledice, Šmit se poverio svojim najbližim saradnicima da će odstupiti sa pozicije.
"Nakon gotovo pet godina, Šmit je lično odlučio da okonča svoju službu u sprovođenju mirovnog procesa u BiH", navodi se u saopštenju koje je poslao OHR nemačkom listu.
Šmit je, kako list navodi, dodatno istakao da će nastaviti da obavlja funkciju dok ne bude pronađen njegov naslednik.
"Funkcija visokog predstavnika postoji od završetka rata u BiH, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, odneo više od 100.000 života i raselio milione ljudi. Uloga visokog predstavnika jeste nadzor nad posleratnim poretkom i osiguravanje provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je rat okončan uz posredovanje SAD-a. O Šmitovom skorom odlasku već se neko vreme govori u diplomatskim krugovima u Sarajevu i u medijima. Ako do toga dođe, primopredaja funkcije neće biti dobrovoljna, niti će se dogoditi u trenutku koji je Šmit sam izabrao. Mesecima Sjedinjene Američke Države, sve oštrijim tonom, a navodno u posednje vreme čak i u formi ultimatuma, kako sugeriše Šmitova reakcija zahtevaju da što pre napusti funkciju. Vašington navodno želi da postavi 'poslušnijeg' naslednika", navodi se u tekstu dnevnog lista "Frankfurter algemajne cajtung".
Dodaje se i da bi Šmit u utorak trebalo da predstavi svoj redovni šestomesečni izveštaj o BiH pred Savetom bezbednosti UN u Njujorku.
"Prema nacrtu izveštaja upućenog generalnom sekretaru Antoniju Guterešu, koji već danima kruži zapadnim ambasadama u Sarajevu, Šmit neuobičajeno oštro upozorava na preteći kolaps BiH i "razaranje" države", piše "Frankfurter algemajne cajtung".
Razlozi odlaska Šmita
Istovremeno, prema saznanjima sarajevskog portala Kliks, SAD, pored toga što traže da Šmit ode odmah, traže i da njegove poslove do izbora novog visokog predstavika obavlja njegov zamenik Luis Krišok, supervizor za Brčko distrikt.
Šmit, piše Kliks, smatra da Bosna i Hercegovina još nije spremna da funkcioniše bez institucije visokog predstavnika, pa će, kako se navodi, objasniti razloge zbog kojih zatvaranje OHR-a još nije moguće, uz ocenu da nije ispunjen takozvani program "5+2" koji predstavlja uslov za njegovo ukidanje.
Reč je o programu koji, kako pojašnjava sarajevski portal, podrazumeva rešavanje pitanja državne i vojne imovine, sprovođenje konačne arbitražne odluke za Brčko distrikt, fiskalnu održivost, jačanje vladavine prava, kao i dodatne uslove koji se odnose na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom i pozitivnu procenu PIC-a (Savet za implementaciju mira) o političkoj situaciji u BiH.
Prema istim navodima, pitanje državne imovine predstavlja jedan od najvećih izazova u Šmitovom mandatu i navodno je jedan od razloga zbog kojih odlazi s funkcije OHR-a, posebno zbog neslaganja u vezi sa rešenjem tog pitanja, koje je, kako se navodi, visoko na listi prioriteta Sjedinjenih Američkih Država.
Odlazak Kristijana Šmita, prema nezvaničnim informacijama sarajevskog portala, povezuje se i sa višegodišnjim političkim pritiscima iz Republike Srpske, gde ga vlasti tog entiteta smatraju nelegitimnim predstavnikom, kao i sa zahtevima za njegovo razrešenje.
Prema nezvaničnim informacijama Kliksa, u periodu kada je Savez nezavisnih socijaldemokrata RS (SNSD) postigao dogovor sa administracijom američkog predsednika Donalda Trampa o ukidanju sankcija i povlačenju pojedinih zakonskih rešenja iz Narodne skupštine Republike Srpske, pitanje odlaska Kristijana Šmita navodno je bilo deo tog paketa.
U prethodnom periodu, predstavnici SNSD-a boravili su u Rusiji, gde su, nakon razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, naveli da je i pitanje Šmita bilo jedna od tema, uz pozive Moskvi da se uključi u rešavanje tog pitanja.