Sada kada je jasno da nelegitimni i nelegalni visoki predstavnik Kristijan Šmit odlazi sa funkcije koju je zaposeo, vreme je da se povuče crta i izmeri ono što je učinio za vreme svog mandata, za koji nije dobio odobrenje od Saveta bezbednosti UN.
Šmit je od 2021. godine do danas doneo je ukupno 25 odluka uz pomoć kojih je promenio zakonodavstvo u BiH.
Najveći odjek su imale izmene i dopune Krivičnog i Izbornog zakona, kao i onog o finansiranju institucija na nivou BiH, uz nametanje amandmana i na Ustav Federacije BiH, navodi Glas Srpske.
Šmit je, kao nemački diplomata, stigao u BiH polovinom 2021. godine i od tada nema podršku državnog vrha odakle su upozoravali da mu za obavljanje funkcije nedostaje relevantna rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
On je pozivajući se na takozvana "bonska ovlašćenja", po sopstvenom nahođenju, menjao zakone u BiH, a posebnu pažnju je izazvala dopuna Krivičnog zakona BiH na način da je krivičnim delom proglasio nepoštovanje njegovih odluka.
Po toj odredbi je, u međuvremenu, i pokrenut sudski proces protiv Milorada Dodika u svojstvu predsednika Republike Srpske koji je osuđen zbog nepoštovanja Šmitovih odluka zbog čega mu je oduzeta funkcija predsednika Srpske.
Šmitov potpis, kako piše Glas Srpske, stoji na nekoliko odluka kojima je izmenio Izborni zakon BiH. On je u izbornoj noći nametnuo amandmane na federalni Ustav da bi nekoliko meseci kasnije, krajem aprila 2023, obelodanio odluku kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije.
Potpisao je i Odluku kojom se donosi Zakon o izmenama i dopunama Izbornog zakona koje se tiču predsednika i potpredsednika FBiH te popunjavanja tamošnjeg Doma naroda.
Na listi nametnutih odluka, na zvaničnom sajtu OHR, je i ona kojom je Šmit doneo Zakon o izmenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH. Šmit stoji i iza odluke o izmenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH koje se tiču novca za izbore u uslovima kada u izbornoj godini nije usvojen budžet institucija na nivou BiH.
Šmit je 1. jula 2023. godine doneo dve odluke. Jednom je sprečeno stupanje na snagu Zakona o izmeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, a drugom Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakona BiH. U taj zakon je dodat famozni novi član 203a: Neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
"Njime je propisano da će službeno lice u institucijama BiH, FBiH, Srpske, Brčko distrikta ili u kantonu, gradu ili opštini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorno lice koje ne primeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za BiH ili koje spreči odnosno na drugi način omete primenu, provođenje ili izvršenje odluke biti kažnjeno kaznom zatvora od šest meseci do pet godina", navodi se.
Jedna od prvih odluka koje je, pozivajući na bonska ovlašćenja, predočio Šmit, datira iz aprila 2022. godine i tiče se izmena i dopuna Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH iza kojih stoje prethodnici na poziciji visokog predstavnika. On je, naime, postojeću zabranu proširio i na nepokretnu imovinu koja pripada državi BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001, ali i na poljoprivredno zemljište, reke, šume i šumsko zemljište za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da predstavljaju državnu imovinu.
Šmit je, potpisao i nalog o obustavljanju primene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske sve dok stav o tome ne zauzme Ustavni sud BiH.
Osim toga, za vreme mandata je doneo odluke kojima je poništavao zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, mahom one koje su se ticale upravo njegovog mandata, OHR, te povratka nadležnosti sa nivoa BiH na Srpsku.
Šmit je, iz fotelje visokog predstavnika, doneo i naloge koji se odnose na funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH kao i drugih ustanova kulture od značaja za BiH, kao i izmene Zakona o memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.