Poslanici Skupštine Srbije sutra počinju sednicu na kojoj će raspravljati o delu izbornih zakona pisanih na osnovu preporuka Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). U pitanju su akti o izboru predsednika Republike, o izboru narodnih poslanika, o lokalnim izborima, kao i Zakon o Ustavnom sudu.
Ovo je samo deo propisa koje će Srbija menjati.
Poslanike tek čeka priča o rešenjima za tzv. funkcionersku kampanju, odnosno kako jasno zakonski odrediti, a zatim i u kampanji poštovati granicu između državnog i partijskog predstavnika. Zakon koji se bavi ovom temom je akt o sprečavanju korupcije. Jedna od preporuka ODIHR odnosi se i na zabranu pritiska na birače, pa se i ovaj deo mora pretočiti u zakonsko rešenje. Kakvo, za sada se ne zna.
Jasno je da se u četiri zakona koji će sutra biti pred poslanicima, a koje je podneo naprednjak Miroslav Petrašinović, previđa uvođenje obuke za sve članove biračkih odbora koju će organizovati Republička izborna komisija. Ona u roku od tri meseca od stupanja zakona na snagu treba da propiše način kako će se izvoditi obuka i kako će biti organizovana. RIK će voditi i registar svih koji su prošli obuku. Na kraju obuke će svi dobiti potvrdu koja će važiti tri godine. Predviđeni su i slučajevi u kojima se potvrda može izgubiti, a jedan je ako onaj koji je ima, bude pravosnažno osuđen za krivično delo protiv izbornog prava i ukoliko izbori budu poništeni na biračkom mestu gde je bio angažovan.
Jedna od novina je da isti birač može podržati više izbornih lista. Predviđene su i izmene kada su u pitanju manjinske liste.
"Naziv liste koja želi da dobije status liste nacionalne manjine mora sadržati pun ili skraćen naziv liste nacionalne manjine. Kada je u pitanju koalicija političkih stranaka, sve stranke moraju biti stranke nacionalnih manjina, upisane u registar političkih stranaka kao stranke nacionalnih manjina, i u nazivu izborne liste mora biti sadržan pun ili skraćen naziv stranke nacionalne manjine", objasnio je Petrašinović.
Kada je reč o izmenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, one se odnose na skraćivanje roka u kom organ za sprovođenje izbora dostavlja sudu dokaze o eventualnim nepravilnostima. Rok je ranije bio osam dana, a predloženo je da bude skraćen na tri dana. Ustavni sud trenutno ima rok od 30 dana da donese odluku o poništavanju izbora na određenom biračkom mestu, a predloženo je da taj rok bude skraćen na 20 dana. Rok za ponavljanje izbora, koji je trenutno 10 dana, treba da bude produžen do 30 dana.
Republička izborna komisija, ali i gradska i opštinska izborna komisija biće zadužene da podnesu krivičnu prijavu tužilaštvu ukoliko dođe do zloupotrebe podataka ličnosti prilikom prikupljanja potpisa podrške za izborne liste.
Opozicioni poslanici su kritikovali da nije prihvaćeno ništa od primedbi na nacrte zakona, te da je sve odrađeno brzo.
Gde je granica između državnog i partijskog političara?
Kada se ovi zakoni usvoje, očekuje se još jedna tura prepravki u aktima koji se odnose na "funkcionersku kampanju", ali i finansiranje kampanje, odnosno moguću "zloupotrebu javnih resursa".
U Zakonu o sprečavanju korupcije, koji je trenutno na snazi, piše da "javni funkcioner ne može da koristi javne skupove na kojima učestvuje i susrete koje ima u svojstvu javnog funkcionera za promociju političkih stranaka, odnosno političkih subjekata, pod čime se posebno podrazumeva korišćenje tih javnih skupova i susreta za javno predstavljanje učesnika u izborima i njihovih izbornih programa, pozivanje birača da za njih glasaju na određenim izborima, odnosno da bojkotuju izbore".
U preporukama ODIHR-a se, između ostalog, navodi da je javni funkcioner dužan da uvek nedvosmisleno predoči sagovornicima i javnosti da li iznosi stav organa u kojem vrši javnu funkciju ili stav političkog subjekta. Takođe, pominje se i da je učešće javnih funkcionera u kampanji legitimno u slučajevima kada se kandiduju na izborima, ali se "javljaju izazovi u slučajevima kada se oni ne kandiduju na izborima, ali ipak aktivno učestvuju u kampanji".
Podsetimo, u Srbiji su do sada već menjani izborni zakoni na osnovu raznih preporuka ODIHR-a.