Pozivam na hitno gašenje OHR-a, jer je on privatizovan i glavni faktor nestabilnosti, izjavio je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja, tokom sednice Saveta bezbednosti UN.
On je ukazao na uplitanja Berlina, Londona i Brisela u unutrašnja pitanja BiH i na ucene zarad "guranja" agende koja je suprotna interesima Bosne i Hercegovine, što je dovelo do nestabilnosti.
"Uspostavljen je protektorat u BiH. Imali smo nezakonito imenovanje Kristijana Šmita. On je pokušao da optuži Republiku Srpsku za nestabilnosti u BiH. Pozivamo na gašenje OHR zato što je očigledno privatizovan i koristi se da se isključe oni koji se ne slažu sa Zapadom", kazao je Nebenzja i dodao da je Šmit opet pokušao da hipokritično prebaci odgovornost na vođstvo Republike Srpske.
Zatražio je da se zapadne države prestanu mešati u unutrašnja pitanja BiH i naveo da Rusija insistira na gašenju Kancelarije visokog predstavnika.
"Zapad žrtvuje napore za stabilizacijom. Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma je predmet manipulacije da bi se narušio mir. Oni koji su skloni da zaboravljaju, 90-ih godina smo imali zapadne aktere koji su podsticali sukob u BiH, a koji su bili u suprotnosti sa očuvanjem teritorijalnog integriteta Jugoslavije", naglasio je Nebenzja.
Naveo je da je glavni izvor nestabilnosti u BiH Kancelarija visokog predstavnika, dodajući da se pretvorio u palicu Zapada kojom se upliće u unutrašnja pitanja BiH.
Istakao je da doslednost politike Srba u BiH kada je u pitanju odbrana Dejtonskog sporazuma i da je Banjaluka je predlagala uspostavljanje unutrašnjeg dijaloga u BiH što je "podrivano po nalogu zapadnih država", a za to je okrivljena vlada u Srpskoj.
"Međunarodno pomirenje je moguće na osnovu Dejtonskog sporazuma. Ruska Federacija je jedan od garanta sporazuma i pokušavamo da dovedemo do rešenja", kazao je Nebenzja.
Može da govori samo kao nemački građanin
Na samom početku sednice SB UN o BiH delegacija Ruske Federacije izrazila je neslaganje sa prisustvom Kristijana Šmita, naročito u funkciji Visokog predstavnika.
"Ne slažemo se sa prisustvom Kristijana Šmita. On nikada nije imao, niti ima pravo da se obraća međunarodnoj zajednici. Ne treba da predaje ikakve dokumente ovom Savetu. Tražimo da se njegove reči uzmu kao lično gledište jednog građanina Nemačke", naglasila je Ana Jevstignjejeva, zamenik stalnog predstavnika Moskve u UN Vasilija Nebenzje.
Ruska predstavnica je podsetila da Savet bezbednosti UN nije odobrio Šmitov mandat i da je Kristijan Šmit odstupio sa dužnosti.
Kina ne menja stav o Šmitu
Zamenik stalnog predstavnika Kine u Savetu bezbednosti Ujedinjenih Nacija Sun Lej istakao je na sednici o situaciji o BiH da Kina ostaje pri svom stavu, a to je da Kristijan Šmit nije potvrđen u Savetu bezbednosti UN-a.
"Od suštinske je važnosti da se poštuje princip nemešanja u unutrašnje stvari. Sudbina Bosne i Hercegovine treba da bude u rukama njenih naroda, a o njenim pitanjima treba samostalno da odlučuju i upravljaju sami narodi. Kina je upoznata sa najavom Šmita da će podneti ostavku na funkciju visokog predstavnika. Naš stav po tom pitanju ostaje nepromenjen", istakao je on.
Dodao je da imenovanje Šmita nije potvrdio Savjet bezbednosti UN.
"I institucija visokog predstavnika i bonska ovlašćenja predstavljaju posebne aranžmane za poseban period. Oni ne bi trebalo da budu produžavani, a još manje da postanu trajni", dodao je on.
Šmit: Ostavka privatna odluka, odlazim u junu
Nakon što je dobio reč Kristijan Šmit je takođe prokomentarisao ostavku i rekao da je to privatna odluka i da očekuje da će poziciju napustiti u junu.
On je pročitao svoj polugodišnji izveštaj o BiH u kome je naveo da se "Bosna i Hercegovina kreće uskim putem koji ide u dva pravca i da jedan je put stabilnosti i ekonomske revitalizacije, vladavine prava i standarda demokratije, a drugi put je stagnacija kojoj vode politička opstrukcija i postepena degradacija državnih institucija".
Istakao je "četiri prioriteta koja je identifikovao za ovu godinu: očuvanje institucija i njihovih uloga po Dejtonskom mirovnom sporazumu; povratak funkcionalnosti institucija; rešenje pitanja državne imovine; uspostavljanje uslova za uvođenje izbornih tehnologija prije Opštih izbora 2026. godine".
SAD: Dolazi kraj međunarodnom intervencionizmu
Predstavnica SAD u Savetu bezbednosti UN Tami Brus navela je da se u BiH bliži kraj međunarodnom intervencionizmu i tutorstvu.
"Onaj ko zameni Kristijana Šmita imaće zadatak da vlast preda domaćim liderima. Sastanak PIK-a je u junu i biranje novog Visokog predstavnika, a mi imamo neke naše kandidate ukoliko bude potrebno. Neophodno je da se naslednik postavi do kraja juna kako bi se ispoštovala izborna procedura. Završena je jedna faza u BiH", naglasila je Brus.
Ona je poručila i da OHR nikada nije trebao da bude trajna misija, te da će naredni izabrani visoki predstavnik imati ograničena ovlašćenja.
Brusova je podsetila da se predsednik Republike Srpske Milorad Dodik povukao sa funkcije, te da su u Srpskoj povučeni zakoni koje su SAD smatrale "spornim".
Ona je ocenila da se međunarodna misija u BiH kreće ka novoj fazi, te da uskoro neće biti potrebna funkcija Visokog predstavnika.
London zabrinut
"Velika Britanija poziva političare u BiH da se usredsrede na agendu reformi, a međunarodnu zajednicu da podrži BiH na tom putu", izjavio je zamenik ambasadora Velike Britanije u UN Džejms Karijuki.
On je naveo da je London "zabrinut zbog situacije u BiH", uz napomenu da je u izbornoj godini važno "jačanje demokratske otpornosti", kao i to da se na izborima koristi savremena tehnologija.