Srbija sprovodi prve zajedničke vojne vežbe sa NATO-om, istovremeno, Turci ponovo "kidišu" na Kosovo i Metohiju.
Uoči izbora na KiM, Aljbin Kurti iz Ankare dobija 200 miliona turskih lira, dronove, oklopna vozila, artiljeriju, pretvarajući tako tzv. kosovske bezbednosne snage u zvaničnu vojsku uprkos direktnom kršenju Rezolucije 1244.
Osim NATO-a, trojnog pakta Tirane, Prištine i Zagreba, brojnih birokrata EU, sada se polako vraćaju i Turci.
General u penziji Mitar Kovač za "Jutro na RT" ocenjuje da je zajednička vežba Srbije i NATO-a rezultat pritiska Alijanse na Srbiju i popustljivost srpskih vlasti da se održi prvi put vežba sa NATO-om kao organizacijom koja je učinila sve da nam otme Kosovo i Metohiju.
"Ova vežba nije stvar vojne potrebe, ona je dakle izraz političke nagodbe, dobitak i za NATO i EU, pogotovo, u ovim okolnostima kada je NATO pod velikim ispitima opravdanosti svog postojanja i kada EU postaje sve više militantna organizacija koja se priprema za novi rat u Evropi", navodi Kovač za RT Balkan.
Kovač ocenjuje da nam uopšte nije bila potrebna ova vojna vežba.
Na pitanje šta će vojska naučiti iz ovih vežbi, Mitar ističe da su sve te procedure već odavno izučene.
"Za to nam ne treba neka tesna saradnja sa NATO-om. Ali, o tome nisu odlučivali vojnici, oni su tu da izvršavaju zadatke koji su im naloženi. Posebno je problematično je što se te vežbe dešavaju na zahtev Srbije u trenucima kada NATO čini sve da stvori vojsku tzv. Kosova na našoj nacionalnoj teritoriji, kad nas politički savetuju da treba da se odreknemo svoje teritorije", navodi Kovač.
Kada je reč o uvežbavanju u bazi "Borovac" i bazi "Jug", Kovač objašnjava da je ona zamišljena da se "iz budžeta ovog naroda stvori baza koja će imati prihvat snaga radi operativnog lociranja i uticaja na bezbednost u regionu jer je administrativna linija u blizini".
"Došli smo do toga da se zbog pritisaka vodećih zemalja NATO-a, ta baza pretvara više u neku bazu za obuku i pripremu snaga za mirovne operacije. Mi nismo rešili mir na svojoj teritoriji niti imamo kapaciteta da utičemo na NATO da pojača budnost i bezbednost nad srpskim stanovništvom na KiM, a sad vežbamo neke procedure koje treba da da primenimo u nekoj zemlji u kojoj je ugrožen mir", ukazuje Kovač.
Neka globalna procena NATO-a je, objašnjava Kovač, da je naš prostor "crna rupa" u njihovom prostoru.
"Čine sve da političkim merama i silom prinude, uslove rukovodstva, pre svega Republike Srpske, da pristane na koncept učlanjenja BiH u NATO, a onda bi na red došla Srbija preko KiM. Mislim da će Srbija da pronađe dovoljno pametnih saveznika da se odupre takvoj jednoj strategiji", ukazuje Kovač.
On ističe da gledamo kako se pred našim očima formiraju vojni savezi na ovim prostorima, a mi pod plaštom vojne neutralnosti, mi ne tražimo slična rešenja.
"Da imamo saveznike koji bi u slučaju nekih okolnostima, bili na strani Srbije", navodi Kovač.
Govoreći o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka, Kovač ističe da je trebalo i ranije da bude vraćen.
"Trebalo je još pet godina. Mnogi ljudi su ukazivali na tu potrebu. Ali, valjda nas je sramota da jedna Hrvatska kao članica NATO pakta, uvodi služenje vojnog roka, da vidimo pred našim očima kako se usložnjava bezbednosna situacija, a mi tek sad kao iznuđeni potez, uvodimo vojni rok", ukazuje Kovač.
On smatra da ne treba kupovati borbene sisteme sa kojima ostajemo zavisni od zapadnih zemalja, kao što smo kako kaže, kupili "rafale".
"Potrebna je autonomnost gde god je moguće, a složeni borbeni sistemi ne sa Zapada, ne iz NATO-a, nego iz Ruske Federacije i Kine", smatra Kovač.