Istina je da je u bivšoj Jugoslaviji BDP po stanovniku na Kosovu i Metohiji bio višestruko niži nego recimo u Sloveniji, istina je, takođe, da je nezaposlenost bila među najvišima u Jugoslaviji, da je to bio najsiromašniji i industrijski najmanje razvijen deo velike zemlje. A šta su za 27 godina, a to nije mali period, "oslobodioci" doneli tom parčetu od Srbije otete zemlje?
Ništa!
Tzv. Kosovo je 27 godina od ulaska "oslobodioca" u vidu NATO snaga i 19 godina od silom proglašene nezavisnosti takođe na poslednjem mestu ako se po velikoj većini ekonomskih parametara uporedi sa nekadašnjim republikama SFRJ, danas nezavisnim državama.
Tako je danas, BDP po glavi stanovnika, nominalno, u Sloveniji 35 do 40.000 dolara, u Hrvatskoj do 25.000, u Srbiji između 17 i 18.000, Crnoj Gori 14 do 16.000, Bosni i Hercegovini 10 do 11.000, Severnoj Makedoniji 11 do 12.000, a na tzv. Kosovu jedva osam do 9.000. Stopa nezaposlenosti u Sloveniji je tri do četiri odsto, u Srbiji osam do devet procenata, u Hrvatskoj pet do šest odsto, u Crnoj Gori, BiH i Severnoj Makedoniji oko 11 procenata, na tzv. Kosovu, po različitim izvorima između 15 i 30 odsto. Prosečne neto plate u Sloveniji su oko 1.500 evra, u Hrvatskoj do 1.400, Crnoj Gori oko 1.000, Srbiji blizu 1.000, na Kosovu jedva 500, verovatno i osetno niže jer većina zaposlenih u privatnom sektoru radi na crno. I po visini prosečnih penzija tzv. Kosovo je na poslednjem mestu u regionu.
Za 27 godina od "oslobođenja" čiju će godišnjicu za koju nedelju pompezno slaviti, lažna država je stigla na drugo mesto najsiromašnijih zemalja Evrope, siromašnija je samo Moldavija, sa 30 odsto nezaposlenih mladih, sa trećinom mladih koji se niti školuju niti obučavaju za neki posao.
I sa, to se u izveštaju organizacije "World Atlas" ne pominje ali je činjenica, skoro 300.000 stanovnika, Albanaca koji su lažnu državu napustili u poslednjih desetak godina, tražeći hleba i osnovnu egzistenciju u zemljama Zapada.
"Njegova ekonomija je mala i vođena uslugama, pri čemu građevinarstvo, maloprodaja i doznake čine najveći deo izmerene aktivnosti. Doznake kosovske dijaspore (koncentrisane u Nemačkoj, Švajcarskoj i Austriji) redovno iznose oko 15 odsto BDP-a, što je jedan od najviših odnosa u svetu. Rast realnog BDP-a je u proseku iznosio oko četiri odsto u poslednjih pet godina, ali je nezaposlenost mladih blizu 30 procenata, a trećina mladih Kosovara nije ni zaposlena, niti se školuje ili obučava. Ograničeno međunarodno priznanje Kosova (oko 100 zemalja članica UN ga priznaje; Rusija, Kina, Indija, Španija i Grčka su među onima koje ga ne priznaju) ograničava pristup međunarodnim institucijama i usporava strane investicije", navodi izveštaj "World Atlas".
Šta o davne 1999. godine obećanom ekonomskom usponu, o zemlji snova, o blagodetima nezavisnosti, o Kurtijevom ekonomskom bumu, kažu na samom KiM?
"Dok Kurti već šest godina ima usta puna propagande o 'ekonomskom razvoju i procvatu', naša zemlja se suočava sa dubokim siromaštvom. Situacija je još više zabrinjavajuća nego što izgleda. Mereno po međunarodnom pragu Svetske banke od tri dolara dnevno, Kosovo ima 10 odsto ekstremnog siromaštva, dok Srbija 1,1, Albanija i Bosna i Hercegovina 0,3, Crna Gora 2,5 i Severna Makedonija 3,9 odsto. Dakle, Kosovo ostaje među zemljama sa najvećim siromaštvom u regionu. Ekonomski razvoj se ne meri samo nominalno… Život za mnoge građane postao je nepodnošljiv, jer su njihove plate, uz ove cene, izgubile vrednost, pa su građani u kreditima", izjavila je za medije na KiM bivša ministarka finansija i bivša poslanica LDK Hikmete Bajrami.
"Kosovo je rangirano među dve najsiromašnije zemlje u Evropi. Vest koja treba sve da nas zabrine, jer jasno pokazuje u kom pravcu klizi naša zemlja. To je slika svakodnevice naših porodica, građana kojima je svakog dana sve teže da podnesu život, mladih koji gube veru da mogu da izgrade budućnost ovde… Kosovo treba veliku promenu", izjavio je predsednik PDK-a Bedri Hamza.
Samog Kurtija, koji lažnu državu vodi već skoro šest godina, "World Atlas" izveštaj nije previše uzbudio.
"Nismo bili samo najsiromašniji, već smo bili veoma siromašni. Sada smo mnogo manje siromašni, iako smo i dalje među najsiromašnijima. To je realnost. Ali ako pogledate napredak ovih godina, dostignuća su nesporna", izjavio je Kurti dodajući kako je u njegovoj lažnoj državi "korupcija zaustavljena", kako "kada nema mita na početku, niti harača na kraju, tada biznisi cvetaju".
Objašnjenje Kurtijevog ministra u tehničkom mandatu Hekurana Muratija kako je njegova zemlja stigla na vrh liste najsiromašnijih u Evrope je, skoro pa tragikomično.
"Kosovo je bilo poslednje kada smo preuzeli vladu i sada smo se popeli na toj rang listi. U stvari, ako pogledate protekle godine, dakle do 2019. godine, razlika između Kosova i drugih zemalja se povećavala, tako da su druge zemlje napustile Kosovo, a sada smo ne samo smanjili razliku već smo i pretekli jednu zemlju i očekujemo da će se ovaj trend nastaviti vrlo brzo i ako se ovaj trend i dobro upravljanje nastave, preteći ćemo i druge zemlje", rekao je Murati.
Nepunih 27 godina od "oslobođenja od Srbije", konobari, trgovci i drugi radnici u sektoru usluga rade na KiM za plate od 350 do 400 evra, većina stanovništva preživljava na doznakama iz inostranstvu, u jednoj anketi sprovedenoj prošle godine 60 posto ispitanika reklo je da Albanci sa KiM odlaze zbog malih plata, nezaposlenosti, loših uslova rada.
"Plate nisu dobre, život nije dobar", izjavio je Iljaz Grajćevci iz Prištine, govoreći 2024. o očekivanjima posle proglašenja nezavisnosti tzv. Kosova.
"Očekivanja su bila veća", izjavio je tada drugi stanovnik Prištine, Albanac.
"Kada si nezavisan moraš biti zadovoljan. Nedostaje puno toga, ekonomska situacija nije dobra, ostalo je tu i tamo", preneo je tada portal "Kosovo onlajn" reči još jednog od stanovnika Prištine.
Prema oceni Kosovske poslovne alijanse, izveštaj "World Atlas" predstavlja najjasnije ogledalo ekonomskog propadanja koje se tzv. Kosovu dešava godinama.
"Kosovska poslovna alijansa smatra nacionalnim problemom i institucionalnim neuspehom to što je Kosovo, prema poslednjem međunarodnom izveštaju o bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći, rangirano kao druga najsiromašnija zemlja u Evropi, odmah posle Moldavije", navodi se u njihovom saopštenju.