Najveća baza snimljenih svedočanstava o stradanju srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije, koja ima 1.500 snimljenih svedočanstava, danas je otvorena na svečanoj akademiji Memorijalnog centra Republike Srpske u Banjaluci.
Direktor Memorijalnog centra Republike Srpske Denis Bojić istakao je da je baza jedan od glavnih nacionalnih projekata u oblasti kulture pamćenja koji ima potencijal da postane ključna referentna tačka za naučna istraživanja, obrazovne procese i javnu upotrebu istorijskog znanja.
"Riječ je o jednom od najznačajnijih nacionalnih projekata u oblasti očuvanja kulture pamćenja, koji po svom značaju prevazilazi okvire matičnog prostora i predstavlja trajni doprinos cjelokupnom srpskom narodu i očuvanju očuvanju istorijskog pamćenja i identiteta Srba", rekao je Bojić na svečanoj akademiji u Banskom dvoru kojoj prisustvuju zvaničnici Republike Srpske.
Napominje da je cilj navedenog projekta uspostavljanje kontinuiteta kulture pamćenja, usmene istorije i sistematskog dokumentovanja istorijskih stradanja.
"Baza Memorijalnog centra jeste jedinstven epicentar društvenog, naučnog i institucionalnog saznanja o stradanju srpskog naroda kroz snimljena svjedočanstva članova porodica poginulih i nestalih civila i vojnika Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i svih onih koji svojom sudbinom svjedoče o srpskom stradanju i borbi", istakao je Bojić.
Bojić je naveo da su obuhvaćena svedočanstva sa prostora Republike Srpske, BiH, Srbije, naročito sa teritorije Kosova i Metohije, nekadašnje Republike Srpske Krajine i Hrvatske, kao i svedočanstva o genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata.
Samo istina može biti temelj pravde, koje za sada nema
Predsednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je da srpsko stradanje mora ostati trajno zapamćeno, budući da je u temelje Republike Srpske ugrađeno 23.659 života vojnika.
"Svaka porodica koja je ostavila svjedočenje u Banjaluci, Srpcu, Brodu, Novom Gradu, Doboju, Derventi, Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu, Srebrenici, Istočnom Sarajevu, Nevesinju, Mrkonjić Gradu i drugim mjestima – želi da se čuje glas onih koji su preživjeli o onima koji nisu, te da kroz njihove sudbine shvatimo strašne posljedice rata", rekla je Graorčeva u obraćanju na svečanoj akademiji Memorijalnog centra Republike Srpske.
Graorčeva je naglasila da samo istina može biti temelj pravde, koje za sada nema na ovim prostorima, ali da pravda može biti temelj mira u budućnosti.
Ona smatra da se saradnjom Memorijalnog centra sa Republičkom organizacijom porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila i svima koji su to smatrali važnim trajno čuva istina o ratu i preživljenim strahotama, gubicima koji se ne mogu nadoknaditi i ranama koje vreme nije moglo izlečiti.
"Obaveza svih Srba, koji žive svoji na svome, udruženja, organizacija i institucija Republike Srpske je da podstaknu one koji mogu da svjedoče o ratnim strahotama i trajno pohrane istinu o tome", rekla je Graorčeva i poručila da će svedočenja o srpskom stradanju biti nastavljena u ime svih koji su stradali, a koji nikada ne smeju biti zaboravljeni.
Ratni vihor devedesetih godina prošlog veka ugrozio biološki opstanak Srba
Dušan Kostadinović, otac poginulog borca Vojske Republike Srpske Velibora, obraćajući se na svečanoj akademiji rekao je da je njegov sin prvenac junak koji je svoj mladi život položio za veru i otadžbinu srpsku.
Kostadinović je naveo da je ratni vihor devedesetih godina prošlog veka ugrozio biološki opstanak Srba, "pravoslavne vere, krsne slave i otadžbine srpske".
"U refrenu jedne svoje pjesme zamolio sam preblagog Gospoda, a on je uslišio moju molitvu kada sam zamolio – ' O preblagi Bože, podari mi razum, da mogu za njih pisati i bdjeti, da duše njihove nikad nisu same. Pomozi Gospode, pomozi presveti!'", naveo je Kostadinović na akademiji u Banskom dvoru u Banjaluci.
Kostadinović je prisutnima pročitao i pesmu koja je nastala 1990. godine, a koja je posvećena sinu Veliboru.
Na području bivše Jugoslavije od 1990. do 2000. godine nestalo je i poginulo oko 50.000 Srba, izjavila je predsednica Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih i ubijenih lica sa prostora bivše Jugoslavije Mirjana Miodrag Božin.
Božinova je naglasila da niko nije odgovarao za zločine počinjene nad pripadnicima srpskog naroda.
"Na prostoru bivše Jugoslavije još uvek se traži 9.579 lica, u BiH 6.140, u Hrvatskoj 1.853, a na Kosovu i Metohiji 1.586", navela je Božinova na svečanoj akademiji na kojoj će biti otvorena najveća baza snimljenih svedočanstava o stradanju srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije.
Ona je dodala da pitanje traženja nestalih nije političko, već humanitarno i civilizacijsko.
"I danas porodice sa bolom i nadom čekaju istinu o svojim najmilijim i mogućnost da ih ožale na dostojanstven način i zbog toga nikada nećemo odustati od potrage za nestalima", rekla je Božinova.
Ona je naglasila da apeluju na međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak i uključi u rešavanje pitanja nestalih.
"Imamo obavezu da nastavimo borbu za istinu i pravdu i zajedno sa Memorijalnim centrom Republike Srpske ne dozvolimo da se stradanja srpskog naroda prekrajaju i budu zaboravljena", poručila je Božinova.
Ona je navela da je Koordinacija srpskih udruženja krovna organizacija koja okuplja 60 udruženja iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, te da su sa Memorijalnim centrom potpisali memorandum o saradnji koji ima za cilj snimanje i pohranjivanje svedočanstava članova porodica stradalih na području bivše Jugoslavije.
"Ovim svedočenjima članova porodica srpskih žrtava prikazana je dugo prikrivana istina o njihovom stradanju. Potresne ispovesti u kojima su se iskazale emocije, strahovi i patnje neumoljivo govore o težini vremena kroz koji su prolazili naši sunarodnici tokom sukoba", rekla je Božinova.
Zaključila je da svedočenja treba da služe kao opomena celokupnom društvu, ali i međunarodnoj zajednici, na tragedije koje su se dogodile i da se više nikada ne bi ponovile, budući da su se najveći zločini dogodili na očigled onih koji su trebali da ih spreče.
Ministar prosvete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović rekao je da se samo čuvajući sećanje može sačuvati i identitet, te naglasio da narod koji čuva istinu čuva i svoje pravo na dostojanstvo, postojanje i budućnost.
"Lične priče i sjećanja postaju dio kolektivnog pamćenja srpskog naroda. Čuvajući njihove riječi, čuvamo i istinu o vremenu koje ne smije biti zaboravljeno", rekao je Giolubović u obraćanju na svečanoj akademiji.
On je naglasio da će Ministarstvo prosvete i kulture Republike Srpske nastaviti da pruža institucionalnu podršku radu Memorijalnog centra jer je njegov rad od trajnog značaja za Republiku Srpsku.
U kamen klešemo istinu i istoriju
Premijer Republike Srpske Savo Minić poručio je da će Vlada Srpske uvek dati podršku da svedočanstva o stradanjima srpskog naroda budu dokumentovana.
"Ovo što radi Memorijalni centar i svi mi zajedno - u kamen klešemo istinu i istoriju", istakao je Minić.
On je dodao da srpski narod nikada neće dozvoliti da ga nazivaju pogrdnim imenima.
"Zar je moguće nakon ovih svjedočenja da neko naš rod i ovu zastavu koja je uvijek bila na pravoj strani istorije nazove pogrdnim imenima?", upitao je Minić.
Dodao je da pogled u istoriju nije pogled unazad, već pogled u budućnost. Minić je naveo da je ponosan što se sa svojim saborcima borio za otadžbinu, delio strah, veru i nadu, voleo i voli otadžbinu.
"Otadžbinu, Republiku Srpsku moramo da volimo", rekao je Minić.
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović zahvalila je Memorijalnom centru Republike Srpske na najvećoj bazi snimljenih svedočanstava o stradanju srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije, velikom poduhvatu koji predstavlja veliku odgovornost i obavezu.
"Ovo jeste i memorijalni i dokumentacioni centar, lični, porodični i istorijski podsjetnik. Dug prema Republici Srpskoj, vrijedan pažnje i podrške", rekla je Cvijanovićeva na svečanoj akademiji.
Ona je zahvalila institucijama Republike Srpske koje su pomogle rad Memorijalnog centra.
"Sa posebnom zahvalnošću treba da posmatramo entuzijazam mladih koji su odlučili da otvarajući vrata prošlosti u stvari otvore i vrata budućnosti", rekla je Cvijanovićeva.
Dodala je da teška svedočanstva svima daju obavezu da razumeju da je Republika Srpska njihova jedina kuća.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Srpska stvorila kulturu sećanja.
"Svoju istoriju smo stvarali glavama i krvlju, a suzama pišemo budućnost tako što nećemo da zaboravimo i nećemo da se predamo. Mi smo potomci naroda koji je pretekao, nije potučen, ni poklan. Nadjačao je fašiste, ustaše i mudžahedine i sve koji su htjeli da nas odavde izbrišu. Sve nas zajedno čuva Republika Srpska", istakao je Stevandić.
Stevandić je rekao da danas postoji veliki broj institucija koje se bave nacionalnom istorijom, te da je sigurno da samo u Republici Srpskoj srpski narod može da nastavi da neguje svoje tradicije i korača u budućnost.
"U zavjet toga moramo da kažemo šta smo sve spremni – da je branimo u svakom trenutku i na svaki mogući način. Slava poginulim junacima, mir i spokoj njihovim porodicama, a svima nama obaveza da se nikad ne predamo!", poručio je Stevandić.
Baza obuhvata svedočanstva sa prostora Republike Srpske, BiH, Srbije, naročito sa teritorije Kosova i Metohije, nekadašnje Republike Srpske Krajine i Hrvatske, kao i svedočanstva o genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata.
Kako se navodi, reč je o jednom od najznačajnijih nacionalnih projekata u oblasti očuvanja kulture pamćenja, koji po svom značaju prevazilazi okvire matičnog prostora i predstavlja trajni doprinos celokupnom srpskom narodu.