Širom Crne Gore danas će biti obeleženo 20 godina od raspada Državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Na ovaj dan 21. maja 2006. godine održan je referendum na kojem je napuštanje državne zajednice sa Srbijom podržalo 230.661 građana ili 55,5 odsto, dok je za ostanak zajedničke države sa Srbijom bilo 185.002 ili 44,5 odsto.
Zacrtana norma – više od 55 odsto – potrebna za validnost referenduma, pređena je za 0,49 odsto, odnosno ishod referenduma odlučilo je svega nešto više od 2.000 glasova.
Zabeležene nepravilnosti i mogućnost tadašnje vladajuće struje da ovaj broj glasova falsifikuje, bacile su senku na ishod referenduma koja i danas traje.
Naredne godine postaju period odmazde nad polovinom stanovništva Crne Gore koje je bilo za zajedničku državu. Trudeći se da se pokaže kao "nezavisna" država, vladajuća struktura u Crnoj Gori čini sve da tu zemlju učini neprijateljskom prema Srbiji.
Osim formalnog kraja zajednice, odvajanje od Srbije se nastavilo i na drugim, simboličkim nivoima. Novim Ustavom iz 2007. godine zvanični jezik postaje crnogorski, čuvena trobojka menja se crvenom zastavom, a srpskom narodu se ne priznaje konstitutivnost.
Kako bi pojačala svoju različitost, Podgorica uvodi dva nova slova u azbuku što će biti definitivni razlaz sa Srbijom i svim što ima srpski predznak, a sve kako bi se napravio otklon od bilo kakve, pa i vizuelne sličnosti dve zemlje.
Da bi crnogorska vlast, pod upravom Mila Đukanovića, potvrdila razlaz Beograda i Podgorice, Vlada Crne Gore donosi jednoglasnu odluku 2008. godine – priznaje nezavisnost takozvanog Kosova, uprkos priznanju Duška Markovića da je čak 75 odsto građana Crne Gore bilo protiv ove odluke.
Iako i sama žrtva NATO agresije, Crna Gora 2017. ulazi u ovaj vojni savez, dok Beograd nastavlja da insistira na vojnoj neutralnosti. Da bi Đukanović stvorio kritičnu masu za ovaj potez i ostao na vlasti, 2016. godine Podgorica kreira lažnu aferu "državni udar", u kojoj čak hapsi opozicione lidere Andriju Mandića i Milana Kneževića. Afera je na sudu proglašena lažnom tek nedavno.
Pa i pored ovakvog raskida sa Srbijom, Đukanović je ipak godinama potom nastavio da optužuje Beograd da pokušava da utiče na politiku u Podgorici.
Takve optužbe čuju se i danas od Đukanovića koji je godišnjicu "nezavisnosti" Crne Gore odlučio da provede idući od televizije do televizije, dajući intervjue u kojima pokušava da ponudi svoju verziju prošlosti, u pokušaju da "opere" svoju biografiju od svega što bi moglo da ga veže za Beograd, ali i za brojne kriminalne afere čiji je mogući učesnik.
Za to vreme brojni njegovi saradnici nalaze se u pritvori ili su protiv njih pokrenuti krivični postupci, od vrha policije i bezbednosne službe poput Zorana Lazovića, Veselina Veljovića, do ličnosti iz pravosuđa poput Vesne Medenice, Milivoja Katnića, Saše Čađenovića.
Krivični postupak vodi se i protiv brata Mila Đukanovića, Aleksandra.
Govoreći o izlasku Crne Gore iz zajednice sa Srbijom, predsednik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin za "Jutro na RT" ističe da je ono zapravo bilo "bežanje od Srbije, korena i identiteta".
"Referendumu je prethodila, ne samo priprema da se Crna Gora otcepi od Srbije, već i da naprave od Srbije neprijatelja. Crna Gora koja je stvorena 21. maja nije bila Crna Gora svih građana, nego samo pojedinih političkih elita i svih onih koji se nisu izjašnjavali kao Srbi", ukazuje Dobričanin.
Kako ističe, Srbi su bili oni koji su rekli "ne" i na taj način su tretirani kao ljudi koji nisu bili za tu Crnu Goru.
"Pokazali smo da Srbi u Crnoj Gori nisu došli niotkud nego da je to jedan autohtoni narod, državotvoran i koji je bio većinski sve do 1945. godine", objašnjava Dobričanin za RT Balkan.
Dobričanin ističe da je, uzimajući u obzir prethodna traumatična iskustva sa raspadom Jugoslavije, otcepljenje Crne Gore prošlo bez sukoba, ali da su započeti politički sukobi.
"Oni su počeli 2006. godine na jedan drugačiji način i trajali su 14 godina do jedne pobede koju je upravo izneo prosrpski blok iza koalicije Za budućnost Crne Gore", navodi Dobričanin posetivši na 30. avgust 2020. godine i odlazak DPS-a sa vlasti.
Na pitanje da li je referendum pokazao realnu sliku odnosa prema Srbiji, Dobričanin ističe da "ni u najvećim snovima taj referendum ne bi mogao da prođe i da to svi dobro znaju".
"Vi ne možete ponovo da izbrojite listiće, ne možete ponovo da izbrojite 0,5 odsto koji su dobili davanjem desetak hiljada ličnih karti, koje su štampali i danju i noću i dobijali su ih uglavnom Albanci sa KiM. I oni koji su glasali za 'ne' i deo onih koji su zaokružili 'da', znaju da je referendum maltene, na silu završen", objašnjava Dobričanin.
Sagovornik RT Balkan ukazuje na dve etape u Crnoj Gori – do 2020. i period nakon toga.
"Do tada je čitava politika bila podređena tome da se pod velom izjava Mila Đukanovića o velikosrpskom nacionalizmu, stvara velikocrnogorski šovinizam, koji je pokušao da asimiluje one koji su bili Srbi, da neke privoli novcem ili na druge načine, da stvori novu političku crkvu kroz kvazi-vladike", ukazuje Dobričanin.
Ističe da je sve kulminiralo litijama i glasanjem 2020. godine.
"Tada smo doneli pobedu. Nakon toga, svedoci smo da je duboka država umešala prste i neka evropska politička elita nije dozvolila da mi budemo deo pobede", naglašava Dobričanin.
Kako kaže, narativ o velikosrpskom nacionalizmu i dalje postoji, kao i "srbofobija".
"Mi još ne možemo da dobijemo svoj jezik iako nas ima 53 odsto, zastavu koja je bila tradicionalna i nisu je izmislili Srbi. Svi mogu da imaju dvojna državljanstva osim Srba", podseća Dobričanin.
Jedno od najvećih poniženja Crne Gore, ukazuje Dobričanin je priznavanje nezavisnosti lažne države Kosovo.
"Pokušavamo da našim stavovima ipak pokažemo i Srbima na KiM, da Crna Gora nije priznala nezavisnost, nego establišment", podseća Dobričanin.
Komentarišući članstvo Crne Gore u NATO, koji je je izvršio agresiju na SRJ 1999. godine i zbog čega Crna Gora krije žrtve, Dobričanin navodi da je "ulazak u NATO čin koji je bio iznuđen od strane velikih sila i momenat kada je Crna Gora bez referenduma izgubila deo svoje suverenosti".
"Danas se kriju te žrtve jer kako da objasnite da ste deo Alijanse koja je po svetu ubila najveći broj ljudi od Drugog svetskog rata", zaključuje Dobričanin.
Centralna državna manifestacija proslave "nezavisnosti" održana je sinoć u Vinogradu "13. jul Plantaže", a skupu su prisustvovali brojni zvaničnici iz prethodnog perioda poput Mila Đukanovića, Filipa Vujanovića, Duška Markovića, Ranka Krivokapića, ali i nekadašnji predstavnik lažne "crnogorske crkve" Miraš Dedeić.
Takođe su prisustvovali trenutni predstavnici vlasti i opozicije – Andrija Mandić, Jovan Jole Vučurović, Aleksa Bečić, predstavnici DPS-a i drugi.
Skupu su prisustvovali i zapadni ambasadori, a govor je održala i komesarka za proširenje EU Marta Kos.
Domaćin ovog skupa bio je premijer Milojko Spajić.
Večeras će pak u Podgorici, kao kulminacija proslave, biti održan koncert Rikija Martina. Proslava povodom 21. maja Crnu Goru je koštala 3 miliona evra.