Taman što je malo splasnula ideja da zemlje Zapadnog Balkana "prime" u EU kao "krnji" članovi bez prava glasa, novi predlog dao je nemački kancelar Fridrih Merc. On je u pismu upućenom predsedniku Antoniju Košti, šefici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i kiparskom predsedniku Nikosu Hristodulidesu, čija zemlja predsedava EU, pokrenuo inicijativu za ubrzavanje ulaska Ukrajine u Evropsku uniju i predložio pridruženo članstvo za Ukrajinu, a za države Zapadnog Balkana status posmatrača.
"Nemamo vremena za nova odlaganja. Sada je vreme da hrabro nastavimo integraciju Ukrajine u EU kroz inovativna rešenja kao neposredne korake napred", naveo je kancelar u pismu u koje je Euroaktiv imao uvid.
Merc je rekao da mu je "cilj da se uskoro postigne dogovor", ali uz napomenu da se ne bi radilo o "olakšanom članstvu".
Novi model bi Ukrajini omogućio mesto evropskog komesara bez resora i prava glasa, pridružene poslanike u Evropskom parlamentu bez prava glasanja, kao i pravo obraćanja na važnim sastancima, dok bi paralelno nastavila put ka punopravnom članstvu kroz sprovođenje reformi u oblastima poput vladavine prava i zaštite manjina.
Status "privilegovanog" posmatrača za zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju predviđa zajedničke sednice Evropske komisije ili Evropskog parlamenta sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o pitanjima koja se direktno odnose na region.
"Mogli bismo da predvidimo i za ove zemlje značajne korake na njihovom putu ka članstvu, sa privilegovanim pristupom jedinstvenom tržištu i bližim vezama sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, npr. odobravanjem statusa posmatrača zemljama Zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU i održavanjem zajedničkih sednica Evropske komisije ili Evropskog parlamenta sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana u vezi sa pitanjima koja su direktno povezana sa regionom. Postepena integracija bi se mogla uspostaviti izgradnjom blokova koji bi mogli biti osnova za punu primenu odgovarajućih oblasti politike, a zatim praćeni povećanom podrškom u procesu implementacije pravnih tekovina. Pored toga, mogli bismo da unapredimo pomenutu institucionalnu integraciju na osnovu suštinskog napretka. Sve ovo bi moglo značajno da nam približi zemlje kandidate i tako podstakne novu ambiciju za dalje reforme potrebne za postizanje punopravnog članstva", predložio je Merc.
Nedavno se u javnosti pojavio i predlog Austrije, Italije, Češke, Slovenije i Slovačke "korak po korak". Model su opisale kao "sistematsku sektorsku integraciju" koji bi podrazumevao širenje opsega programa EU u kojima zemlje poput Crne Gore, Albanije, Severne Makedonije i Srbije mogu da učestvuju dok se poglavlja usklađuju sa pravilima Brisela.
"Postepena integracija trebalo bi da se aktivno i sistematski sprovodi kada kandidat pokaže visok nivo usklađenosti sa pravnim tekovinama EU u relevantnom sektoru", navodi se u dokumentu.
I dok se nižu predlozi, postavljaju se i pitanja. Koju kartu Merc gleda kada govori o krnjem članstvu i da li na njoj u sastavu Srbije, kako bi trebalo, stoji Kosovo i Metohija? Odgovor je, s obzirom na to da je Berlin jedan od zaštitnika Prištine, vrlo lak. A otvara i novo pitanje: Važi li ponuda i za Prištinu? Ili na primer, kako se može verovati u dobre namere zemlje koja je svim silama gurala rezoluciju o navodnom genocidu u Srebrenici, sa ciljem stigmatizacije Srba, a sada Beogradu nudi posmatračko mesto sa dvogledom ka Briselu? Da ne idemo dalje u prošlost...