Đurđev o sporazumu o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom: Vezivanje živog čoveka za mrtvaca

Aleksandar Đurđev je ukazao da je Rusija ključna zemlja u odbrani srpskih nacionalnih interesa u Republici Srpskoj, na Kosovu i Metohiji i Crnoj Gori, te da bez njenih jeftinih energenata srpska privreda ne može preživeti nadolazeću svetsku ekonomsku i energetsku krizu. On je istakao da su nam potrebni sporazumi o tešnjoj saradnji sa Rusijom, a ne sporazum o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom

Predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev je izjavio da su Srbiji potrebni sporazumi o tešnjoj saradnji sa Rusijom, a ne sporazum o slobodnoj trgovini sa Ukrajinom, zemljom koja je na aparatima i u stanju moždane smrti. On je istakao da Srbija treba da nastavi sa jačanjem veza sa Rusijom na svim poljima, od bezbednosti, preko ekonomije i energetike, poljoprivrede, do spoljne politike, jer je Rusija jedna od tri svetske supersile i jako nam je naklonjena. 

"Vezivati privredu Srbije za Ukrajinu je kao da vežete živog i zdravog čoveka za mrtvaka", izjavio je Aleksandar Đurđev.

On je ukazao da je Rusija ključna zemlja u odbrani srpskih nacionalnih interesa u Republici Srpskoj, na Kosovu i Metohiji i Crnoj Gori, te da bez njenih jeftinih energenata srpska privreda ne može preživeti nadolazeću svetsku ekonomsku i energetsku krizu.

"Sa druge strane, Srbija od Ukrajine, hvala Bogu, zavisi nula posto, niti je dužna da se toj zemlji dodvorava na bilo koji način. Režim u Kijevu misli da je sada nova 1941. i da će zapadni fašisti i nacisti ponovo krenuti sa pljačkom i ubijanjem ruskog naroda, ali zaboravljaju da Rusija ne započinje ratove, ali svaki završava u svoju korist", dodao je Đurđev.

Predsednik Srpske lige poručio je da je volja građana Srbije jasna i da je vlast mora bespogovorno slediti.

"Rusku SVO u Ukrajini podržava više od 85 odsto građana Srbije, a podržava je jer je pravedna i humana, jer štiti ruski narod od biološkog istrebljenja na njegovom vekovnom ognjištu. Nasuprot tome, naše građane, Ukrajina uopšte ne zanima, štaviše, vide je kao veštačku antirusku tvorevinu koja će propasti, kao i svaki zapadni antiruski projekat", istakao je Đurđev.

On je ocenio da je nedopustivo da Srbija u ovom istorijskom trenutku produbljuje ekonomsku i političku saradnju sa vlastima u Kijevu, dok se u Ukrajini godinama toleriše ekstremni nacizam, progon ruskog stanovništva i veličanje ličnosti i pokreta koji su u Drugom svetskom ratu sarađivali sa nacistima.

"Ukrajina je danas država duboko podeljenog društva, uništene ekonomije i miliona raseljenih ljudi. Politika kijevskog režima dovela je do tragičnog sukoba slovenskih i pravoslavnih naroda koji su vekovima bili bliski. Umesto mira, dijaloga i saradnje, ukrajinske vlasti godinama su vodile politiku konfrontacije, zabrane ruskog jezika, progona kanonske pravoslavne crkve i raspirivanja mržnje prema Rusima", naveo je Đurđev.

On je poručio da Srbija mora da vodi računa o svojim nacionalnim i istorijskim interesima, kao i o tradicionalnim vezama sa Rusijom.

"Srpski narod nije zaboravio ko je bio uz Srbiju u najtežim istorijskim trenucima. Rusija je vekovima bila oslonac Srbiji u borbi za slobodu, očuvanje državnosti i zaštitu nacionalnih interesa. Zato je pogrešno i politički kratkovido da se Srbija danas svrstava uz politike koje su direktno suprotstavljene ruskim interesima i interesima slovenskog sveta", naglasio je Đurđev.

On je istakao da ekonomska saradnja mora biti zasnovana na stabilnim i bratskim odnosima, a ne na pritiscima globalnih centara moći.

"Umesto potpisivanja novih sporazuma sa Kijevom, Srbija treba da jača stratešku saradnju sa Rusijom, Evroazijskom ekonomskom unijom i državama koje poštuju srpski suverenitet i ne učestvuju u politici dvostrukih standarda prema našem narodu", poručio je Đurđev.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa članovima delegacije koju predvodi potpredsednik Vlade Ukrajine za evropske i evroatlantske integracije Taras Kačka. On je posle sastanka objavio da su poseban akcenat stavili na teme jačanja ekonomske saradnje, nastavak pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini, kao i mogućnosti za dodatno povećanje robne razmene, investicija i saradnje u oblastima trgovine, energetike i infrastrukture.