Svet je sve dalje od mira zato što se stari poredak ruši, a novi još nije uspostavljen. Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazuju da se globalna stabilnost više ne može graditi na dominaciji jedne sile, već na ravnoteži više centara moći. U svetu u kom Kina jača, Rusija odbija povlačenje, Indija čuva autonomiju, a Amerika pokušava da zadrži vodeću ulogu, stari obrasci kontrole sve teže funkcionišu. Zato se i diplomatski signali posle posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu, kao i američkog lidera Donalda Trampa, čitaju šire od protokola.
I dok je predsednik Rusije Vladimir Putin upravo završio veoma značajnu posetu Pekingu, čiji se rezultati još sumiraju, Beograd je posetila ukrajinska delegacija, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa Vladimirom Zelenskim.
O ovim aktuelnim dešavanjima na svetskoj političkoj pozornici, rezultatima posete ruskog predsednika Kini, o porukama nakon boravka ukrajinske delegacije u Srbiji, kao i mestu Srbije u globalnoj igri, za "Jutro na RT" govorila je glavna i odgovorna urednica Sputnjika Ljubinka Milinčić.
Na pitanje otkud ovoliko interesovanje Ukrajinaca za Srbiju u ovom trenutku, Milinčićeva ističe da se ova poseta može komentarisati sa tri aspekta.
"Ukrajina ima pravo da sarađuje s kim hoće, kao i mi kao suverena zemlja, da trasiramo put. Praviti sporazume o slobodnoj trgovini je na korist svake zemlje. Međutim, imam utisak da je ponekad malo šizofreno. Već godinu i po dana slušamo o tome, da imamo problem sa NIS-om i argument koji se postavlja je – 'prodaj NIS zato što Srbima to treba, jer su Rusi braća sa Srbima'. A, s druge strane, govorimo da smo braća, volimo se, a kad Rusija to ne uradi što se očekuje, ona je ona krivac. Istovremeno, mi kao braća Rusima dočekuje njihove neprijatelje", ukazuje Milinčićeva za RT Balkan.
Treći faktor, ističe Milinčićeva, odnosi se na naše nastojanje da se pridružimo Evropskoj uniji.
"U poslednje vreme, radimo sve da što pre uđemo u EU. Procenjeno je da je situacija takva da, ukoliko se prikačimo za Ukrajinu i ako rešimo pitanje slobodne trgovine koje je uslov da se uđe u Svetsku trgovinsku organizaciju, imamo više šansi za EU. To je s jedne strane uvredljivo, jer se postavlja pitanje – da li treba da prođemo kao Ukrajina da bi nas primili. Moje lično mišljenje je da iako mi stalno slušamo da je Srbija na evropskom putu, na neki način smo pokazali Rusiji, a nismo je iznenadili, da ćemo jednog dana prekinuti sporazume koje EU isključuje. Kao da mi se čini, da na neki način, makar delimično, pokazujemo Rusiji da će je naš put jednog dana isključiti, ali i dalje očekujemo od Rusa da nam budu braća i sestre", smatra Milinčićeva.
Osvrćući se na to što je baš ministar za evropske integracije predvodio ukrajinsku delegaciju u poseti Beogradu, Milinčićeva ističe da se postavlja pitanje zašto Ukrajina ide brže ka EU od nas, jer je ona daleko od uslova.
"Ipak, Ukrajini je EU mnogo dužna, jer je Ukrajina njihov rat, a njihovo licemerje ide dotle da oni kažu – 'izdržite do 2030. godine, dok se mi ne spremimo da ratujemo sa Rusijom'", podseća sagovornica "Jutra na RT".
Ukrajinska delegacija je iz Beograda je poslala i poruku da je sada trenutak za trenutak za intenzivniji razvoj bilateralne trgovine i zajedničkih projekata.
"Zamislite da sa Ukrajinom imamo zajedničke projekte. Ukrajina je velika zemlja, slovenska zemlja, Ukrajinci nisu kao narod zaslužili da ih mi ne volimo. O Ukrajincima mislim isto što i o Rusima i nemam nijednu primedbu na to, ali kako praviti sporazume sa onima koji čekaju da im drugi da novac za budžet, šta mi to zajedno možemo da radimo", navodi urednica Sputnjika.
Istovremeno, dok je ukrajinska delegacija boravila u Srbiji, ruski predsednik je završio posetu Kini. Među najvažnijim rezultatima posete je Deklaracija o formiranju multipolarnog sveta.
"Ova poseta je značajna jer je realizovana na 25 godina od potpisivanja prvog sporazuma o prijateljstvu i dobrosusedstvu. Za tih 25 godina se mnogo napredovalo. Najbolja stvar koja se desila je razumevanje između dve zemlje, ekonomske veze koje su uslov svih odnosa. Deklaracija je upravo najvažniji rezultat te posete, a potvrda toga je da je multipolarni svet nastao. Pozicija Kine koja kaže, mi smo odgovorni za svet, moramo ga napraviti boljim. Potpisivanjem te deklaracije, oni su stavili tačku na hegemoniju bilo koje zemlje", ocenjuje Milinčićeva.
Govoreći o kritikama na račun toga što tokom Putinove posete Kini nije potpisan sporazum o "Snazi Sibira 2", Milinčićeva podseća da je sve usaglašeno, ali da je ostalo nerešeno pitanje cene.
"I Rusi i Kinezi su tvrdi u pregovorima. Jedni hoće da prodaju skuplje, drugi hoće da kupuju jeftinije. Naravno, dogovoriće se, ali mora se znati, da su to zemlje koje gledaju dalekosežno i tako i pregovaraju", navodi urednica Sputnjika.
Danas ističe rok za prodaju ruskog udela u NIS-u, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da nije zadovoljan i da pregovori ne idu dobro. S druge strane, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je izjavila da NIS nastavlja da funkcioniše i da ne treba obratiti pažnju na spekulacije.
"Znamo da se igraju razne političke igre koje su prilično logične, jer su interesi različiti. Rusiji nije u interesu da proda najbolju firmu – Rusiji je u interesu da je sačuva. Ona je došla ovde da postane regionalni centar i to je i postala. Ovde je uložila i sad joj neko rekao da treba to da napusti. Rusija čini nama uslugu, pristajanjem da proda ruski deo NIS-a. Nama čini uslugu. Posle odlaska Orbana, i Mađari počinju da se preispituju da li se njima isplati da imaju tako dve velike rafinerije. Svima odgovara da se ovo oduži pod uslovom da Amerika pristane. A ja mislim da će da pristane. Ako smo mi na evropskom putu, onda bi i oni trebalo da budu fer prema nama, a ne samo Rusi", ukazuje Milinčićeva.
Na pitanje o tome što je i Zaharova govorila o zdravstvenom stanju generala Ratka Mladića, dok su evropski borci za ljudska prava utihnuli, Milinčićeva podseća da borba za ljudska prava nikad ne važi za male zemlje.
"Ponovo skrećem pažnju na odnose Rusije i Srbije. Nama treba takva Rusija, takva Kina koja će da zastupa naše interese u međunarodnim organizacijama. Mi kad biramo naš put, koji je zacrtan kada je EU bila nešto drugo, da treba da imamo u obzir da Srbija ne može bez Rusije u SB UN. Odsekli bi nam KiM pre koliko godina", naglašava Milinčićeva i dodaje da "nema potrebe da se bilo kome okreću leđa".
O predstojećoj poseti predsednika Srbije Kini, urednica Sputnjika ističe da je "naša ekonomska saradnja sa Kinom veoma važna".
"Kina je pomogla u mnogo drugih situacija kada nije bilo posla, iz svojih interesa. Mi smo zemlja usred Evrope koju niko ne može da spreči da sarađuje sa Kinom, brojne kineske firme su ovde. I Kina ima svoje interese, odavde se može izvoziti u Evropu", ukazuje Milinčićeva.
Reagujući na to što su oružane snage Ukrajine tokom noći izvele napad na zgradu srednje stručne škole i internat u Starobeljsku u Luganskoj Narodnoj Republici, u kom su stradale četiri osobe, a 40 ranjeno, dok se u trenutku napada tamo nalazilo 86 tinejdžera uzrasta od 14 do 18 godina, Milinčićeva navodi da je svet više puta ćutao.
"I ovo je zemlja sa kojom mi treba da idemo u EU. Koliko godina je svet ćutao na to što su ubijana ruska deca u Donbasu. Niko trepnuo nije. Znate šta se desilo u Iranu, gde je stradalo 160 dece. Mislim da Zelenski gubi tlo pod nogama. Ne znam da li misli da je ovim uplašio Putina. Ruski predsednik sve vreme vodi računa da ne ošteti civilno stanovništvo, a oni idu dalje. Onda će se granica preći i svedočićemo nečemu čemu ne želimo", zaključuje urednica Sputnjika Ljubinka Milinčić.