Sva neljudskost i surovost međunarodne zajednice pokazala se 22. maja 1992. godine kada je u jednom danu oduzeto pravo na život 12 banjalučkih beba. Danas bi, da im nije uskraćena šansa da prežive, imale 34 godine.
Odlukom Saveta bezbednosti UN u maju i junu te godine, bili su zabranjeni međunarodni letovi, pa i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je 12 beba koje su tek ugledale svet preminulo u inkubatorima.
Na spomen-obeležju "Život" u centru Banjaluke danas u položeni venci povodom obeležavanja 34 godine od njihove smrti u tadašnjem Kliničkom centru zbog nerazumevanja svetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika. Služen je parastos uz prisustvo porodica preminulih beba.
Prvi apel za pomoć iz Kliničko-bolničkog centra u Banjaluci upućen je 21. maja 1992. godine, a zaposleni su pokušali da medicinski kiseonik nadomeste industrijskim, koji su, nakon apela za pomoć, dostavljali brojni pojedinci i organizacije iz Banjaluke. Ali, ovaj kiseonik nije bio sterilan i nije posedovao istu vlažnost, dok su boce punjene pod različitim pritiskom.
Prva beba preminula je 22. maja 1992. godine, nakon čega je usledila agonija i smrt ostalih beba. Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.
Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučkog regiona sa ostalim delovima Republike Srpske i Srbije. Trinaesta beba Slađana Kobas izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi, Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posledice za cijeli život.
Sekretar Udruženja "12 beba" Željka Tubić poručila je je da je svaka godina sve bolnija majkama i porodicama za tragično preminulom njihovom decom.
"Naša bol je uvek živa rana koja svaki put više boli, a nikada ne zarasta", navodi Tubićeva.
Predsednik Republike Srpske Siniša Karan poručio je da je dužnost Republike Srpske da čuva sećanje na 12 banjalučkih beba i istinu o njihovom stradanju.
"Zbog nerazumevanja i nehumanosti onih koji su u tom trenutku odlučivali o ljudskim sudbinama, tek rođenim bebama oduzeto je pravo na život. Bitku su izgubile bebe zbog surove političke odluke. Nečovečnost je nadjačala ljudskost i upravo zbog toga ovakva odluka nikada ne može biti zaboravljena i oproštena", rekao je Karan za Srnu.
Predsednik Srpske je podsetio da su odlukom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, tokom maja 1992. godine, zabranjeni međunarodni letovi, pa čak i humanitarni koji su iz Beograda trebalo da dopreme preko potrebni kiseonik za banjalučko porodilište.
"Neizmerna i neopisiva bol i tuga koje je ova tragedija ostavila iza sebe jedan je od presudnih trenutaka koji je srpske borce podstakao na odlučujuću akciju proboja Koridora kroz Posavinu. Herojskom borbom otvoren je put života i spasa, kojim su Republika Srpska povezane sa maticom Srbijom, omogućavajući opstanak srpskog naroda na ovim prostorima", naveo je Karan.
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da će se njihova nevina žrtva večno pamtiti, a odgovorne ćemo zauvek podsećati jednim pitanjem: "Šta su skrivile"?
"Smrt banjalučkih zvezdica ostaje jedan od najtragičnijih događaja Odbrambeno-otadžbinskog rata - simbol nehumanosti svetskih moćnika koji nisu dozvolili vazdušni transport neophodnog kiseonika. To je trajna mrlja na obrazu čovečanstva", navela je Cvijanović.
Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da su preminuli ostali večno da žive u kolektivnom pamćenju Republike Srpske i srpskog naroda. On je istakao da je ovo jedna od najtragičnijih i najpotresnijih rana srpskog naroda u Republici Srpskoj i posledica neljudske blokade i sramnog ćutanja međunarodne zajednice koja je dozvolila da nevina deca umiru bez kiseonika, bez mogućnosti da dišu.
"Dok su moćnici sveta raspravljali o procedurama i politikama, u banjalučkom porodilištu gasio se jedan po jedan život tek rođenih beba, koje su odmah po rođenju jedino upoznale surovost i okrutnost sveta koji im nije dozvolio da dišu", rekao je Dodik.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić je poručio da je ovo bio surov i licemeran zločin i da zato nećemo da opraštamo ovakve stvari i bezdušnost". On je rekao da se danas može primetiti stid kod određenih predstavnika međunarodne zajednice iako lično nisu krivi, ali da je potrebno iskreno kajanje, da bi se ovaj zločin mogao oprostiti.
On je poručio da je važno da se čuje za ovaj zločin, da se spominje svake godine i u svim diplomatskim susretima.
Direktor Memorijalnog centra Republike Srpske Denis Bojić najavio je da će danas u banjalučkom parku "Mladen Stojanović" biti zasađeno drveće i formirana "Aleja 12 beba", kao još jedan podsetnik na strašan zločin. Po jedno stablo, rekao je Bojić, biće posvećeno svakoj našoj tragično preminuloj bebi.