Epilog iznenadnog sastanka vlasti i opozicije Crne Gore u rezidenciji ambasadora EU Johana Satlera je formiranje radnih grupa koje će se baviti rešavanjem svih spornih pitanja koji su od značaja za ispunjavanje obaveza Crne Gore u okviru njene evropske agende.
Poseban naglasak, kako prenosi RTCG, stavljen je na važnost obnove poverenja među političkim akterima.
Premijer Milojko Spajić, predsednik Skupštine Andrija Mandić i predstavnici opozicije sastali su se juče u Podgorici u sedištu Evropske unije uz posredovanje ambasadora Johana Satlera. Uz Spajića i Mandića, sastanku su prisustvovali i Adrijan Vuksanović (HGI), Danilo Šaranović i Boris Bogdanović (Demokratska Crna Gora), Nik Đeljošaj, Boris Pejović i Vasilije Čarapić (PES), Damir Šehović (SD), Danijel Živković (DPS), Miloš Konatar (URA), kao i Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke.
U Crnoj Gori su poslanici DPS-a napustili radna tela u parlamentu nakon usvajanja zakona o policiji i ANB-u, a ambasador Satler je rešio da ih vrati.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović kazao je da je sastanak inicirao Satler i da je to "bio pokušaj da se povrati poljuljano poverenje između opozicije i vlasti".
"Gospodin Satler je na sebe uzeo tu ulogu posrednika. Zaključci su da postoji volja vlasti i opozicije da se sedne i da pokuša rešiti sve ono što je uzrokovalo smanjenje poverenja. Sa druge strane, dogovoreno je da opozicija dostavi teme koje treba da se obrade i usaglase kako bi se prevazišli nesporazumi. Takođe dogovoreno je da se formiraju određeni timovi koji će raditi na dogovaranju tema između vlasti i opozicije, a sve sa ciljem kako bi se opozicija vratila u parlament u punom kapacitetu i kako bismo još brže radili na usvajanju, pre svega onih zakona koji se odnose na zatvaranje poglavlja u pregovaračkom procesu Crne Gore i Evropske unije", kazao je Ćorović.
Ubrzo se očekuje i drugi sastanak sa ambasadorom.
Usvajanje izmena zakona o policiji i ANB-u početkom marta je izazvalo višesatnu burnu raspravu u parlamentu. Dok je opozicija upozoravala na mogućnost zloupotreba i špijuniranja građana, predstavnici Vlade i vladajuće većine isticali su da su reforme neophodne za modernizaciju sistema i napredak u pregovorima s EU. Kritičari Zakona o ANB tvrde da ovaj zakon daje mogućnost za zloupotrebu ličnih podataka i da nije usklađen sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka Evropske unije (GDPR).
Kada je reč o izmenama Zakona o unutrašnjim poslovima, stručnjaci i opozicija tvrde da se njime krše ustavne odredbe u delu prava na odbranu i pretpostavku nevinosti. Iz Vlade Crne Gore, koja je predlagač ovih zakona, zakone brane rečima da su oni neophodni za zatvaranje poglavlja 24 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, te da stav Evropske komisije ostavlja prostor da se neke odredbe naknadno usaglase sa standardima Unije.