Rukovodstvo Republike Srpske je rado viđeno i u Moskvi i u Vašingtonu, što je za rezultat imala smenu samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita. Šta i kako dalje, bilo je pitanje tribine "Republika Srpska između Istoka i Zapada: politika balansiranih odnosa", održane u Pres centru Udruženja novinara Srbije u Beogradu.
Uvodnu reč u ime organizatora uputio je Mlađen Cicović, dok je ulogu moderatora skupa imao Đuro Bilbija.
Na tribini su učestvovali eminentni stručnjaci, profesori i analitičari, a skup su organizovali Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji, zajedno sa portalima "Sve o Srpskoj" i "Fakti".
Osvrnuvši se na nedavne spoljnopolitičke uspehe rukovodstva Srpske u Vašingtonu i Moskvi, Cicović je napomenuo da "nijedna politika ne može biti uspešna bez unutrašnjeg jedinstva i nacionalne sabornosti", te da pitanja od trajnog nacionalnog značaja ne bi smela da budu predmet strančke borbe.
Nenad Kecmanović je ukazao na niz faktora koji onemogućavaju dogovor tri naroda u Bosni i Hercegovini, prvenstveno dugogodišnju iluziju Bošnjaka da će uz pomoć stranog faktora nametnuti svoju dominaciju.
"Da li možemo očekivati promenu u njihovom stavu, ili u Bosni predstoji plišani razvod kao jedino racionalno rešenje?" pitao je Kecmanović.
Darko Tanasković je istakao da su Srbi tradicionalno uvek "između", istok Zapadu i zapad Istoku, a da su se sposobnosti postojanja u tom međuprostoru odrekli Bošnjaci, jer sebe definišu isključivo kroz versku perspektivu.
Milomir Stepić je sadašnju BiH opisao kao "unilateralni geopolitički anahronizam" koji od početka sadrži grešku u konstrukciji i izneo niz scenarija za moguće "raspakivanje' Dejtona" u koje bi ulazile i promene granica.
Aleksandar Pavić je podsetio na raskol između administracije Donalda Trampa i liberalno-globalističkih krugova u Londonu i Briselu, koji se odražava i na situaciju u BiH. Ukazao je na novi autorski tekst dva bivša "visoka predstavnika" u Sarajevu, koja naizgled predlažu ukidanje namesništva a u stvari traže presvlačenje OHR-a u proces EU-integracija.
Ambasador Aleksandar Vranješ je ukazao na činjenicu da Evropska unija u stvari krši sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) svojim postupcima u BiH, odnosno pokušajima unitarizacije koji krše ustav i odredbe Dejtonskog sporazuma, tako da nije nemoguće da Srpska održi referendum o pristupanju EU koji za Brisel možda ne bi imao poželjan ishod.
Miloš Ković je dao istorijsku perspektivu srpske diplomatije prema Zapadu i Istoku i za sadašnje stanje rekao da prestavlja značajan iskorak iz jugoslovenstva HH veka.
Aleksandar Raković je upozorio na pripadnost Srba pravoslavnoj civilizaciji i na napore, posebno sa Zapada, da srpski narod od nje odvije, da ga razbiju podelama a onda te delove pretvore u antisrpske i anti-pravoslavne faktore na geopolitičkoj sceni.
Predrag Ćeranić je podsetio da rukovodstvo Srpske već neko vreme vodi kurs po "navigacionim kartama" multipolarnog poretka, što je dosad omogućilo prolaz kroz mnoge uzburkane vode svetske politike. Sada je važno, istakao je on, da o svetskim krizama razgovaraju Vladimir Putin, Si Đinping i Donald Tramp, dok se recimo Ursula fon der Lajen mnogo i ne pita.
Nebojša Malić je izneo tezu da se Srbi ne nalaze između Istoka i Zapada, već zajedno sa Rusijom, Kinom i Trampovom Amerikom protiv osovine London-Brisel, poslednjeg bastiona "opasnoj jeresi" liberalnog globalizma.
On je podsetio da je najsloženiji problem u BiH odnos Srba i Bošnjaka i predložio da se za rešenje konsultuju Rusija i Kina, čije političko iskustvo dokazuje da osnovna teza "Islamske deklaracije" Alije Izetbegovića o nespojivosti islama i neislamskih država nije tačna.