Nakon odlaska nelegalnog i nelegitimnog Kristijana Šmita, ne sme da se nastavi praksa tzv. bonskih ovlašćenja kao instrumenta političkog upravljanja BiH, smatra šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, Mlađen Cicović.
Suštinsko pitanje za Bosnu i Hercegovinu je da li će nastaviti da postoji u sistemu trajnog međunarodnog protektorata ili će konačno preuzeti punu odgovornost za sopstvenu budućnost, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, smatra Cicović.
"Ukoliko postoji procena takozvane međunarodne zajednice, a pre svega SAD, Rusije i Kine, da institucija visokog predstavnika u prelaznom periodu još treba da postoji, njena uloga mora da bude svedena isključivo na okvire definisane Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma", kaže on.
To znači da visoki predstavnik može da služi samo kao pomoć u koordinaciji i praćenju sprovođenja civilnog dela mirovnog ugovora, bez nametanja zakona, menjanja ustavnog poretka i političkog odlučivanja u ime demokratski izabranih institucija.
"Takav prelazni period treba da ima jasan cilj: potpuno zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i prenošenje pune političke odgovornosti na institucije BiH, njene entitete i konstitutivne narode", naglasio je Cicović.
Istovremeno je neophodno pokrenuti sveobuhvatan proces ustavne i pravne revizije, kako bi se utvrdilo koja su rešenja nastala političkim dogovorom domaćih aktera, a koja su rezultat nametnutih intervencija tokom prethodnih decenija okupacione uprave.
"Sva nametnuta rešenja koja nemaju održiv demokratski i ustavni legitimitet potrebno je ukinuti ili preispitati kroz institucionalni dijalog i, gde je to potrebno, zameniti novim rešenjima koja će biti rezultat dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda", dodao je Cicović.
On je istakao da Republika Srpska ne može da prihvati bilo kakvo nametanje zakona o "državnoj imovini", koja ne proizilazi iz Ustava BiH i dogovora domaćih političkih predstavnika.
"Za Republiku Srpsku pitanje imovine nije samo pravno ili ekonomsko, već i pitanje stvarnog sadržaja ustavnih nadležnosti i položaja entiteta unutar dejtonske strukture BiH", napomenuo je Cicović.
On je ukazao da bi oduzimanje ili prenošenje imovinskih prava putem nametnutih odluka značilo suštinsku promenu ustavne ravnoteže uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom.
"Republika Srpska, koja bi bila lišena prava da upravlja svojom imovinom, prirodnim resursima, poljoprivrednim zemljištem, šumama i drugim razvojnim potencijalima, bila bi lišena i značajnog dela svojih ustavnih kapaciteta. Kao što naš narod jednostavno kaže, niko ne može da očekuje da mirno pristanemo da ostanemo bez svoje kuće i okućnice", naglasio je Cicović.
Po njegovim rečima, cilj sveobuhvatnog procesa ustavne i pravne revizije nakon Šmita nije pravna revanšizacija niti poništavanje bilo čijih prava, već uspostavljanje trajno održivog ustavnog poretka zasnovanog na legitimitetu, saglasnosti i vladavini prava.
"Potreban je novi ustavni konsenzus zasnovan na izvornim dejtonskim principima. Potrebna je zajedica u kojoj će Ustav BiH biti najviši pravni akt i u kojoj će institucije funkcionisati na osnovu jasno definisanih nadležnosti, a ne na osnovu privremenih političkih intervencija i vanrednih mehanizama", naveo je Cicović.
On je naglasio da samo takva BiH može biti stabilna, demokratska i odgovorna za svoju budućnost, te istinska zajednica dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda.
"I samo takva BiH može zatvoriti dejtonsko poglavlje međunarodnog nadzora i otvoriti poglavlje pune ustavnosti, legitimiteta i političke odgovornosti domaćih institucija", zaključio je Cicović.