Ako je Aljbin Kurti za pet godina vladavine samozvanom državom i na čemu toliko posvećeno, prilježno, marljivo, vredno i planski radio – onda je to okupacija slobodne srpske teritorije na severu KiM i pokoravanje srpske zajednice.
Da li je sever Kosova i Metohije danas, posle pet godina Kurtijevog terora okupiran – jeste, i to teško. Da li su Srbi pokoreni, većina će reći da – i nisu.
"Srbe, gledano kroz istoriju, nisu uspele da pokore ni mnogo jače sile nego što je Kurtijeva. Čudan je ovaj naš kosovski narod, srpski, žilav – što mu više odmičeš ovu kosovsku zemlju, on je sve jače za nju vezan i sve je više voli. Zubima se, grčevito, drži za nju. Čitava naša situacija jeste kao kad neko trese drvo pa svi plodovi koji su nezreli, truli, koji se slabo drže – otpadnu. Oni koji su zreli, zdravi, koji su čvrsto vezani za drvo – ostanu i opstanu. A, ono što je ostalo to i vaga", iskreno opisuje situaciju u kojoj se nalazi srpski narod na KiM, Srbin iz jedne od enklava južno od Ibra.
Kaže, ma koliko to teško zvučalo, otpalo je, odustalo od otpora, od života, od borbe ono što je bilo trulo, potkupljivo, što je prodavalo veru za večeru, dedovinu i očevinu...
"Borba za Kosovo i Metohiju prestaće onog trenutka kada se mi KiM odreknemo u sebi, u kući, u porodici – i pred decom i pred precima. Dok se ne odričemo, mi samo povećavamo naš nivo trpljenja i želju da ostanemo. Ovo više nema veze sa teritorijom, ima sa nečim jačim, nečim iz viših sfera, mnogo dubljim, onim što nam je ostalo od predaka pred kojima smo položili zakletvu a sve nas spaja, vezuje – kosovski zavet", kaže doslovce opisujući stanje srpske zajednice na KiM posle pet godina Kurtijeve vladavine.
Od premlaćivanja srpske dece po Severnoj Mitrovici, hapšenja i optužbi za navodne ratne zločine do batinanja Srba u oklopnim vozilima tzv. kosovske specijalne policije.
Da li je za to vreme Kurti uspeo da slomi duh Srba na KiM da ih pretvori u pokorenu raju?
"Ja se osećam ne kao pokoren, nego kao unižen čovek koji hoda po ivici provalije. Priština bi da ga gurne u provaliju, a Beograd bi kao da ga zaštiti. Na stranu ono što radi Kurti, ali ovde ljudi sve češće ponavljaju jednu rečenicu koja je jako teška – 'Beograde, zašto si nas ostavio'. I to je činjenica, kao što je činjenica i naš osećaj da smo Beogradu prosto, omča o vratu, teret koga bi da se oslobodi, ali ima tu nešto jače što to sprečava", kaže ovaj Srbin koji od rata na Kosmetu živi sa porodicom, suprugom i dvoje dece.
Sam Kurti nije odoleo, pa se pre nepune dve godine prilikom posete bošnjačkom Sarajevu pohvalio da je na tzv. Kosovu, pod njegovom vlašću, manje od četiri posto Srba, odnosno, da je "više Albanaca u Srbiji, od Subotice do Preševa, nego Srba na Kosovu".
"Posetu Sarajevu Kurti je iskoristio da se pohvali kako je uspeo u svojoj nameri da etnički očisti Kosovo i Metohiju od Srba pa je pominjao kako Srba ima sve manje. Naravno, zaboravio je da kaže da je Srba manje iz dva razloga. Prvi je teror koji sprovodi nad nedužnim srpskim narodom koristeći institucionalno nasilje za sprovođenje represije, a drugi je sprečavanje povratka raseljenih na svoja vekovna ognjišta otimanjem srpske imovine, zastrašivanjem ljudi i neosnovanim hapšenjima svih Srba koji ne žele da prodaju svoju očevinu", saopštila je tada Srpska lista, najjača stranka Srba na Kosmetu, komentarišući izjavu Kurtija.
U još jednom se Srbi na KiM slažu govoreći o pet godina Kurtijeve vladavine, a to je ocena da je glavna odlika kojom se manifestuje odnos prištinskih vlasti prema Srbima – puka mržnja prema svemu srpskom.
"Sve ono što je Priština do pre koju godinu radila prema Srbima južno od Ibra, lečeći tako svoje frustracije jer ne može ništa na severu, sada se dešava severno od Ibra. Srbi na jugu za Prištinu su, pod Kurtijevom vladom bili u poziciji kao kad mačka ulovi miša, zna da će da ga pojede, ali neće odmah da ga proguta, nego se sa njim igra. Kurti od kad je došao na vlast sebi je za cilj postavio stavljanje pod kontrolu čitave teritorije tzv. Kosova, uspostavljanje tzv. granica prema Srbiji. I drugo, stavljanje u prvi plan onog što je Srbija, navodno, radila njegovom narodu, insistirajući na stalnom podgrevanju mržnje prema Srbima. O tome govori i osnivanje nekakvog njihovog instituta za 'ratne zločine'", nastavlja naš sagovornik iz srpske enklave južno od Ibra.
Kaže da se Kurti za svoje vladavine oduzimajući srpsku imovinu samo držao "hrvatskog modela odnosa prema Srbima i srpskoj zajednici" na teritoriji koju kontroliše.
"Taj model podrazumeva da je svaki Srbin, ili velika većina njih, koji bi došao na KiM i pokušao da reši imovinska pitanja, vrati otetu imovinu, bio uhapšen i uz dva svedoka optužen za ratne zločine. U odsustvu se sudi za navodna ubistva, silovanja, ne kažem da zločina nije bilo, ali sve se to preuveličava, potencira se priča da će navodne žrtve dobiti ratnu odštetu. Sad su svi među Albancima bili u UČK, svi su stradali, bili žrtve, a znamo da je većina bila izbegla. On gradi državu i stvara istoriju na epopeji OVK, na borbi Albanaca za slobodu od srpskog terora sa glavnim ciljem da se broj Srba svede na minimum", kaže ovaj Srbin.
I ovako se, u najkraćem, još može još opisati život Srba na Kosovu i Metohiji i u 2024, u 2025. godini, isto kao i 2023, 2022...
Tako je tokom septembra 2024. zabeleženo da je tzv. kosovska policija napala i pretukla četvoricu mladića u centru severnog dela Kosovske Mitrovice. Dejana Radića iz Starog Grackog napali su, pretukli i opljačkali mladići koji su govorili albanskim jezikom.
Oskrnavljeno je crkvište u Međugori u Ibarskom Kolašinu, muškarac albanske nacionalnosti blokirao je kombijem ulaz u Osnovnu školu "Vuk Karadžić" u Gnjilanu koju pohađaju srpska i romska deca.
Mesec ranije izgorela je kuća povratničke porodice u selu Novake kod Prizrena, kamenovan je stan Dragice Gašić, jedine srpske povratnice u Đakovici. Oskrnavljena je Bećirova crkva na putu ka ski-centru na Brezovici, priveden je Luka Zlatičanin iz Goraždevca zbog pevanja pesama, policija je upala u više srpskih institucija na severu.
Zajednički imenitelj jeste da je Srbima ovde, u stvari, iz godine u godinu, pod Kurtijem, bilo sve teže, gore, neizvesnije...
Rezultat je očigledno pražnjenje srpskih gradova i sela posebno na severu KiM.
Zvanični podaci Beograda govore da je za pet godina Kurtijeve vlasti, Kosmet napustilo najmanje 20 posto Srba od 90.000 koliko ih je na KiM bilo početkom 20-ih godina ovog veka.
Nezvanično, ta cifra je daleko veća.
Uoči novih izbora na kojima će, očekuju upućeni, Kurti još jednom potvrditi dominaciju, ili će, ako ne dobije većinu, nastaviti da vlada u vanrednom stanju koje sam generiše, Srbima nad glavom, kao mač visi pretnja o zatvaranju preostalih institucija – školstva i zdravstva.
To bi, po ocenama onih koji na Kosovu i Metohiji žive, bila završna tačka, završni udarac za svođenje broja Srba na KiM na statističku grešku što je, uvereni su Srbi na Kosmetu – glavni cilj i Kurtija i albanskih političkih elita u Prištini.
U stvari, biće samo još gore.