Drecun za RT Balkan o prištinskim optužnicama: Još jedan pritisak na Srbe

Priština, mimo dogovorenih procedura pravne pomoći, podizanjem neutemeljenih optužnica za navodne ratne zločine uznemirava ljude i sprovodi pritisak na Srbe, posebno one koji žive na KiM, ocenio je predsednik skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun

Prethodnih dana pojavile su se informacije da su pojedini građani u centralnoj Srbiji dobili poziv od tužilaštva privremenih institucija u Prištini da se jave u tamošnji sud, jer su osumnjičeni za navodne ratne zločine na KiM.

Ministarstvo pravde Republike Srbije tim povodom saopštilo je da pisma koja su od privremenih institucija samouprave u Prištini stizala građanima na kućne adrese, a u vezi sa navodnim krivičnim postupcima, nisu dostavljena preko Ministarstva pravde niti je ono na bilo koji način učestvovalo u tome.

"Povezivanje mehanizma uzajamne pravne pomoći sa ovim incidentima je ne samo neistinito, već i krajnje zlonamerno i vrši se sa ciljem izazivanja uznemirenosti građana i urušavanja poverenja građana u institucije Republike Srbije", naglašava se u saopštenju.

Komentarišući optužnice i reakciju ministarstva, predsednik Odbora Skupštine Srbije za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun ocenjuje da "Priština mimo dogovorenih procedura pravne pomoći pokušava da podizanjem optužnica za navodne ratne zločine koje nisu utemeljene na činjenicama, uznemirava ljude i vrši pritisak na Srbe, posebno one koji žive na KiM".

"Pokušava da stvori pogrešnu sliku o događajima na KiM. U poslednje vreme je nekoliko desetina pisama poslato na adrese ljudi koji su od tamošnjeg suda osumnjičeni za nekakve ratne zločine i to je mehanizam razmene pošte koji ide preko Beča. Oni šalju u Beč, a onda iz Beča stiže sva pošta koja ide u centralnu Srbiju i onda se dalje raspodeljuje. I to je potpuno suprotno onom što je dogovoreni mehanizam pravne pomoći", ukazuje Drecun za RT Balkan.

Prema njegovom mišljenju, namera je da "sebe opravdaju i da kažu kako imaju formalni razlog za suđenje u odsustvu".

"Doneli su takav zakon pre izvesnog vremena i sada hoće da kažu:'Pokušali smo da dostavimo, nismo uspeli i možemo da počnemo sa procesima suđenja u odsustvu'. Kako su pronalazili adrese, to je zaista pitanje za naše nadležne organe. Neke adrese imaju naziv ulice i broj, neke adrese su samo usmerene na naziv mesta i sela, veoma su neprecizne, a neke su neispravne i ljudi na koje su pozivi adresirani su trenutno na drugom mestu. Očigledno je da imaju neki način da dođu do nekih adresa, a to je nešto što je apsolutno neprihvatljivo. Oni imaju tajne optužnice, ali imaju i problem jer ne mogu da idu na raspisivanje poternica, Interpol to ne prihvata čak ni posredstvom Euleksa", zaključuje Drecun.

Ministarstvo pravde je savetovalo građane da nisu u obavezi da se prema takvim pismima odnose kao prema validnim aktima i da se u svakom trenutku mogu obratiti nadležnim državnim organima za dodatne informacije i uputstva.