Opet nekako ispod radara, tiho, gotovo neprimetno, osim za uhapšene i članove njihovih porodica, protiče novi talas optužnica protiv Srba na Kosovu i Metohiji za navodne ratne zločine.
Pre koji dan, tužilaštvo privremenih institucija u Prištini optužilo je R.D., odnosno Radomira Delića, Srbina sa Kosmeta, zbog sumnje da je navodno počinio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Vučitrnu tokom sukoba na KiM 1999. godine.
Prema navodima optužnice, R. D, nekadašnji pripadnik MUP-a Srbije, 22. maja 1999. godine pucao je iz vatrenog oružja u pravcu žrtve Š. D, koja nije preživela zadobijene povrede.
Osim ovoga, Deliću, koji je uhapšen septembra 2025. na Bistričkom mostu, na teret je stavljeno da je "u saizvršilaštvu sa drugim pripadnicima srpskih snaga, učestvovao u ubistvu 71 civila, nečovečnom postupanju, mučenju, pljačkanju i proterivanju albanskog civilnog stanovništva".
Delićev advokat Miloš Delević, izjavio je neposredno posle hapšenja osumnjičenog da je istraga u ovom slučaju otvorena pre 26 godina, da za to vreme niko nije pomenuo njegovog branjenika, a da su se zatim, neki od svedoka navodno "setili" da je i on učesnik ratnog zločina.
"Ovde se šalje jasna poruka da bilo ko može biti uhapšen za ratne zločine pa i kada se pojave svedoci posle 25 godina od rata", rekao je tada advokat Delević.
Pre dvadesetak dana, na KiM su uhapšena petorica Srba iz Štrpca i Gnjilana pod sumnjom da su kao pripadnici MUP-a Srbije učestvovali u akciji policije u Račku 1999. godine. Tada su u zatvoru završili N. B, S. J, B. P, S. N, i S. S. a šesti osumnjičeni nije pronađen na adresi u Štrpcu.
Pre toga, decembra prošle godine, tužilaštvo u Prištini podiglo je, u odsustvu, optužnicu protiv 21 Srbina za navodne ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Račku tokom sukoba na KiM 1999. godine.
U Prištini su pre pet dana podignute još dve optužnice za navodne ratne zločine protiv šest osoba uz predlog da im se sudi u odsustvu. Optuženi su J. J. i A. S. bivši čuvari zatvora u Prištini, odeljenje u Lipljanu, kojima se na teret stavlja navodno zlostavljanje albanskih zatvorenika, kao i L. S, D. L, S. A. i B. S, čuvarke zatvora u Lipljanu, osumnjičene za "zlostavljanje i nečovečno mučenje albanskih zatvorenica".
Aprila prošle godine uhapšena je N. Č. zajedno sa još dve osobe, a prema optužnici od 16. januara ove godine i njoj se na teret stavlja zlostavljanje albanskih zatvorenica.
Za 20. jul u Prištini je zakazano prvo ročište u postupku protiv 19 bivših pripadnika vojske, policije i SDB Srbije koji su ranije optuženi za navodne ratne zločine protiv civilnog stanovništva u vezi sa događajima u Račku, januara 1999. godine.
Prvog juna ove godine, specijalno tzv. tužilaštvo u Prištini podiglo je optužnicu, takođe u odsustvu protiv pet osoba pod sumnjom da su počinili krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Kosovu Polju, 1999. godine. Optužnica je podignuta protiv P. N, Z. D, I. I, S. M, i J. D. a na teret im se stavlja navodni ratni zločin protiv petoro civila u Kosovu Polju, 6. maja 1999. godine.
Ovo su samo neki od najnovijih slučajeva podizanja optužnica za navodne ratne zločine protiv Srba na Kosmetu, neke su podignute u odsustvu okrivljenih, u drugim slučajevima okrivljeni Srbi su pohapšeni i mesecima su u pritvoru.
Najnoviji talas podizanja optužnica, "slučajno", poklopio se sa zahtevom kosovskog premijera u tehničkom mandatu Aljbina Kurtija izrečenom nedavno da je potrebno "ubrzanje istraga ratnih zločina". Njegova vlada je, dodao je Kurti, "zainteresovana i posvećena pružanju podrške procesima koji se odnose na ratne zločine".
Istovremeno, sa novim talasom optužnica na Kosovu, sa novim zakazanim suđenjima, u centralnoj Srbiji se šalju i putem državne pošte dostavljaju sudski pozivi i pismeni otpravci građanima u vezi sa postupcima koje vode kosovske tzv. institucije.
Tim povodom Ministarstvo pravde Republike Srbije saopštilo je da takva pismena nisu dostavljena kroz zvanične mehanizme pravne pomoći niti je ta institucija učestvovala u njihovoj distribuciji, pa građani ne moraju da se prema njima odnose kao prema pravno validnim aktima.
I dok se kao na traci pokreću postupci protiv Srba za navodne ratne zločine, istovremeno, u Prištini se skupštinskom rezolucijom uveliko priprema izmena zakona kojom bi bila kriminalizovana svaka javna reč o zločinima tzv. OVK.
O razmerama akcije prištinskog pravosuđa protiv srpske zajednice, a talas jednonacionalnih optužnica teško da se može drugačije okarakterisati, govore i podaci Fonda za humanitarno pravo iz Prištine koji je nedavno saopštio da su tokom 2025. godine na Kosovu vođeni krivični postupci u 50 predmeta protiv 154 pripadnika srpskih snaga optuženih za navodne ratne zločine. U ovaj broj uključene su i 24 optužnice protiv 120 okrivljenih u odsustvu. Prema podacima iste organizacije, do početka 2025. godine podignuto je 15 optužnica u odsustvu protiv 73 osumnjičenih pripadnika srpskih snaga bezbednosti. Za 2024. potvrđeno je 13 optužnica protiv 25 osoba, a ovde valja imati u vidu da prištinsko specijalno tužilaštvo nije za sve predmete objavilo kompletna imena optuženih.
Samo vođenje sudskih procesa protiv okrivljenih u odsustvu omogućeno je u samozvanoj državi posle izmena zakonika o krivičnom postupku iz 2022. godine.
"Situacija je veoma jednostavna – Kurti ovim optužnicama koje se ređaju u nedogled, protiv ljudi koji su na KiM ostali posle rata i onih koji su otišli, šalje nekoliko poruka. Onima koji su otišli da se ne vraćaju jer bi odmah po stupanju na Jarinje ili Brnjak, na Bistrički most, mogli biti uhapšeni i optuženi, osuđeni uz dva svedoka. Onima koji su na Kosovu, poruka je da im je bolje da idu, jer bi i oni u svakom trenutku mogli da završe u zatvoru, posebno ako su se sa nekim od komšija Albanca posvađali oko zemlje, otetog stana ili kuće", kaže za RT Balkan jedan od Srba iz Severne Mitrovice koji i sam svakodnevno strepi da bi mogao završiti u zatvoru i biti optužen ko zna za koje izmišljeno krivično delo.
Uz ovo, brojni su primeri hapšenja i optužnica protiv Srba, a Milorad Đoković iz Vitomirice kraj Peći tu je najbolji primer, u trenutku kada se usude da od pravosudnih organa samozvane države zatraže natrag svoju otetu imovinu. Hapšenja i optužnice često su okidač da cela porodica uhapšenog krene sa Kosova i da miran život započne u centralnoj Srbiji.
Osnovni sud u Prištini doneo je tokom 2025. godine 10 presuda za ratne zločine. U tri predmeta, optuženi su u odsustvu osuđeni na po 15 godina zatvora.
Milorad Đoković iz Vitomirice uhapšen je i optužen za ratni zločin pošto je dobio izvršnu presudu i potvrdu suda u Prištini da je oteti komad zemlje u tom selu – njegov. Posle hapšenja Milorada, komšije Albanci potrudili su se da eksplozivom, do temelja, da ne ostane ni kamen na kamenu, poruše Miloradovu započetu kuću na tom placu.
U očekivanju očekivane presude Đokoviću i to je još jedna potvrda prave namere i pravog cilja novog talasa optužnica, novog talasa presuda i hapšenja Srba na Kosovu.
Umesto "tvrde", neki bi rekli "meka" sila, sve umiveno i spakovano u pravnu oblandu, a rezultat je isti. Srba je na Kosovu i Metohiji iz godine u godinu sve manje.