Pred Vladom Crne Gore ove sedmice trebalo bi da se nađe inicijativa da se 11. jul proglasi za dan sećanja na žrtve "genocida" u Srebrenici, rečeno je "Vijestima" u kabinetu ministra za ljudska i manjinska prava Fatmira Đeke, koji je pripremio inicijativu.
Ministar spoljnih poslova Ervin Ibrahimović prethodne je nedelje saopštio da je "Crna Gora više puta potvrdila svoj principijelan odnos prema "genocidu" u Srebrenici, na nacionalnom nivou i u okvirima svih multilateralnih foruma".
Tradicionalno, u dane pred obeležavanje još jedne godišnjice srebreničke tragedije, u Crnoj Gori na ovaj način iznova se, po ko zna koji put, otvara pitanje odnosa tamošnje države prema događajima u Srebrenici 1995. godine.
Podsećanja radi, prošle godine je brojnu delegaciju Vlade Crne Gore u Potočarima predvodio ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, a u delegaciji su sem njega bili i ministarka rada Naida Nišić, javnih radova Majda Adžović, ministar javne uprave Maraš Dukaj i energetike Admir Šahmanović, te ministar socijalnog staranja Damir Gutić. U Potočarima su prema saopštenju Vlade, bili i ministri dijaspore Mirsad Azemović, ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka kao i ministar bez portfelja Milutin Butorović.
Sem njih u delegaciji je bilo i još troje državnih zvaničnika Crne Gore.
Slično je bilo i ranijih godina.
Srebrenica je prethodnih godina i decenija više puta bila i predmet državnih rezolucija, pa je tako Skupština Crne Gore 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, a 2021. i Rezoluciju o zabrani negiranja "genocida" u Srebrenici za koju je glasala većina od 55 poslanika, 19 je bilo protiv a sedmoro uzdržano.
I dok iz kabineta Fatmira Đeke sada najavljuju "dan sećanja na genocid u Srebrenici", u pomenutoj Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, usvojenoj u NS CG 9. jula 2009. godine, a koju je potpisao Ranko Krivokapić, reč "genocid" nije pomenuta.
"Skupština Crne Gore i ovim povodom najoštrije osuđuje zločin počinjen nad preko 8.000 civila u Srebrenici u periodu između 11. i 19. jula 1995. godine kao i sva druga zlodela počinjena tokom sukoba 1991. – 2001. godine na prostorima bivše Jugoslavije", navedeno je u tom dokumentu.
Godinu dana posle izbora 30. avgusta 2020, kada je Milo Đukanović izgubio većinu u parlamentu, Skupština Crne Gore, deo tridesetoavgustovske većine uz pomoć DPS-a, izglasala je "Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici".
Za rezoluciju su tada glasali poslanici DPS-a, na čijem je čelu još bio Milo Đukanović, kao i SDP, SD, Bošnjačka stranka i albanske stranke, a iz vladajuće većine poslanici Demokratske Crne Gore kao URE Dritana Abazovića. Protiv su bili poslanice DF-a.
"Zabranjuje se javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici. Potvrđuje se rešenost države Crne Gore da u budućnosti spreči genocid i druge ozbiljne zločine", navedeno je u tada usvojenoj rezoluciji, kojom je Skupština Crne Gore proglasila da je u Srebrenici 1995. godine počinjen "genocid".
Tada je na sednici Skupštine Crne Gore smenjen ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić zbog "negiranja genocida u Srebrenici". Za njegovu smenu, na predlog premijera Zdravka Krivokapića, uz opozicione stranke DPS, SDP, SD, BS i albanske partije glasali i poslanici URE, Demokrate su bili uzdržani a protiv razrešenja Leposavića bilo je 27 poslanika DF.
"Uopšte ne mogu da priznam ili ne priznam događaj o kojem nemam saznanje. Ja sam spreman da priznam da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi", rečenica je koju je ministar Leposavić izgovorio tokom ministarskog sata u Skupštini 26. marta 2021. godine.
Posle izjava Leposavića, ekspresno su reagovali ambasadori Velike Britanije u Crnoj Gori i BiH Karen Medoks i Met Fild koji su saopštili da je "genocid neupitan", a ambasador Nemačke Robert Veber ukazao je "na bolno iskustvo svoje države tokom Drugog svetskog rata koje je izazvano totalitarizmom".
U čitavoj ovoj priči veoma je zanimljivo i da su "Majke Srebrenice" pre dve godine, maja 2024, abolirale bivšeg crnogorskog predsednika Mila Đukanovića svake odgovornosti za srpski "genocid" u Srebrenici i istovremeno "rešile" višegodišnju dilemu da li je Đukanović u leto 1995. godine dao gorivo za srpske, odnosno tenkove RS oko Bratunca, odnosno Srebrenice.
"Nikad i nigde nismo našle dokument koji upućuje da je (Đukanović) bio učesnik ili imao bilo kakve veze sa genocidom u Srebrenici. Zahvalne smo mu na svemu što čini za žrtve i njihove porodice. Molimo vas da našu tragediju ne zloupotrebljavate kako bi okaljali druge. Hvala", navele tada ta NVO u objavi na društvenim mrežama.
Na pomenuti način, Majke Srebrenice reagovale su na izjavu Slavena Radunovića, poslanika ZBCG u Skupštini Crne Gore, datu ranije istog dana, o tome kako je Đukanović, po svedočenju Momčila Mandića, "slao gorivo za srpske tenkove u RS". Pažljiviji posmatrači tada su analizirajući satnicu zaključili da je istraga udruženja iz Potočara iz koje je proizišao zaključak da "nikad i nigde nisu našle dokument", trajala u ovom slučaju čitavih par sati, koliko je prošlo između izjave Radunovića i pomenutog saopštenja.
Sam Milo Đukanović, tada na funkciji predsednika Crne Gore, u Memorijalnom centru u Potočarima bio je 11. jula 2021. godine i u knjizi žalosti ostavio poruku da "u Potočarima riječi gube na značaju, jer je ovdje balkanska istorija progovorila svojim najstrašnijim krikom".
Samo mesec dana ranije, u jeku rasprave u Skupštini Crne Gore o razrešenju ministra Vladimira Leposavića, pod optužbom da je "negirao genocid" u Srebrenici, Majke Srebrenice bile su gošće Đukanovića u Crnoj Gori.
Predsednica Udruženja Munira Subašić zahvalila je Đukanoviću za poruku koju je uputio povodom 25. godišnjice "genocida u Srebrenici", iskazujući nadu da će ga "i drugi poput Crne Gore nedvosmisleno osuditi".
Sa svoje strane, predsednik Crne Gore odao je Majkama Srebrenice "priznanje za herojski važan posao sa posebnom moralnom težinom".
Ostalo je upamćeno da je 2022. Dritan Abazović rečima izgovorenim u Potočarima da "genocid nije počinjen nad Bošnjacima već ljudima, te da ga nisu počinile vojske već politika", izazvao brojne reakcije i u Crnoj Gori i u BiH, posle čega se izvinio Majkama Srebrenice na "nejasno izrečenoj misli".
GS UN usvojila je pre dve godine sa 84 glasa "za", 19 "protiv" i 68 uzdržanih rezoluciju kojom se 11. jul proglašava "međunarodnim danom sećanja na žrtve genocida u Srebrenici" i osuđuje "negiranje genocida kao i veličanje ratnih zločinaca".
U jeku rasprave da li Crna Gora treba da da glas za tu rezoluciju, Milan Knežević, predsednik DNP, izjavio je da Crna Gora mora glasati protiv rezolucije, ne samo zbog Srbije, nego i zbog sebe.
"Upravo tog jula 1995. kad se dogodio strašni zločin u Srebrenici, bili smo u zajedničkoj državi sa Srbijom, bili smo dva oka u glavi, Milo Đukanović je vojsci Republike Srpske slao gorivo i svu drugu neophodnu pomoć, probijajući embargo na Drini i međunarodni zid sankcija. Jesu li tenkovi ušli u Srebrenicu koristeći crnogorsku naftu? Jesu. Je li počinjen strašni i nezapamćeni zločin zbog kog me sramota iako nemam dodirnih tačaka s njim? Jeste", rekao je Knežević.
Nevladina organizacija Majke Srebrenice zahvalila je aprila 2024. premijeru Crne Gore što je podržao rezoluciju o "genocidu" u Srebrenici.
"Zahvalne smo predsedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću što je doneo odluku da Crna Gora podrži rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici. Zahvalnost dugujemo i poslanicima DPS-a, pokreta URA, socijaldemokratama, Bošnjačkoj stranci, Adrijanu Vuku, Pokretu Evropa sad i albanskim partijama", poručila je tada ova NVO na Iksu.