Hrvatski predsednik Zoran Milanović prebacio je loptu na premijera Andreja Plenkovića kada je reč o mogućnosti da Zagreb, zbog niza otvorenih pitanja, blokira evropski put Crne Gore.
Milanović je po dolasku u Podgoricu, gde na poziv Jakova Milatovića prisustvuje proslavi Dana državnosti, poručio da to nije pitanje za njega, već za šefa vlade, ocenivši da između dve države nema ozbiljnih prepreka koje bi opterećivale njihov odnos.
Spor oko školskog broda "Jadran" nazvao je banalizovanjem odnosa između dve države i dva naroda.
"Taj brod je građen u vreme Karađorđevića. Na njemu su plovili Titovi mornari. Bio je registrovan u Splitu i sada ga Hrvatska potražuje. U redu, i ja se priključujem tom horskom zbor – evo, to je hrvatsko, vratite nam to. Jer vama u Crnoj Gori to ionako ništa ne znači. Ali da je to baš neka važna stvar, e bogami nije. Dakle, to je banalizovanje odnosa između dve države i dva naroda", ocenio je Milanović.
On je ipak ocenio da je razgraničenje na Prevlaci pitanje koje bi trebalo rešiti.
"Granice – to bi trebalo rešiti. To pitanje godinama funkcioniše, ali sada je stvar snage i kredibiliteta vlasti u Crnoj Gori da to apsolvira i da politički prođe neokrznuta, zašto će uvek biti optužbi da je neko izdao Prevlaku. Jasno je šta je hrvatsko, a šta crnogorsko", poručio je hrvatski predsednik.
Povodom drugih spornih pitanja, poput obeštećenja logoraša i pitanja Morinja, Milanović je rekao da bi "neki gest trebalo da postoji", ali je naglasio da između dve države ima mnogo više tema koje ih povezuju.
"I ponovo podvlačim da u Crnoj Gori imam sagovornike – predsednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića. Sa Spajićem sam juče dugo razgovarao, i ta vrsta komunikacije je dobra", zaključio je Milanović.
Za razliku od Milanovića, Plenković je prilikom poslednje posete Crnoj Gori bio daleko oštriji, kada je na Samitu EU - Zapadni Balkan poručio da Zagreb očekuje napredak u rešavanju otvorenih bilateralnih pitanja pre nego što Crna Gora nastavi evropski put.
Inače, Zagreb potražuje odštetu za, kako navode, "logoraše" u Morinju, iako je tamo bio prihvatni centar JNA u kojem niko nije ubijen.
Na tom mestu je, krajem 2022. godine, uz oštre proteste meštana koji ističu da je reč o bivšoj kasarni a ne koncentracionom logoru, postavljena spomen-ploča sa natpisom o "velikosrpskoj agresiji" i izrazima žaljenja zbog patnji zatočenika.
Ovo obeležje, koje su potpisala tadašnja crnogorska ministarstva odbrane i spoljnih poslova, od početka je predmet oštrih sporova u državi, a iako je najavljivano da će sporni tekst biti promenjen, to se do danas nije desilo.
Sa druge strane, hrvatski zvaničnici okreću glavu od splitskog logora "Lora" gde je ubijeno 14 vojnika iz nikšićko-šavničke grupe, i pored toga što postoji svedočenje jedinog preživelog Veselina Bojovića da je tamo bio primoran da pravi sanduke od dasaka za ubijene saborce.
Hrvatska insistira i na brodu "Jadran", iako je iz Ministarstva odbrane poručeno da je ovo plovilo crnogorsko, a otvoreno je i pitanje granice u zoni Prevlake.