U zajedničkom tekstu povodom 25. godišnjice potpisivanja Ugovora o dobrosusedstvu, ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko i ambasador Kine Li Ming, istakli su da veze Rusije i Kine tradicionalno imaju osobiti karakter, budući da ih odlikuju duboki istorijski temelji.
"U poslednje tri decenije, koje prati zaoštravanje kontradikcija na svetskoj sceni, rusko-kinesko sveobuhvatno strateško partnerstvo i koordinacija pokazali su zrelost, održivost i nezavisnost od spoljne konjunkture. Pod strateškim vođstvom dvojice šefova država, obostrano korisni odnosi Moskve i Pekinga postigli su izuzetno visoki nivo i predstavljaju faktor koji doprinosi očuvanju globalne stabilnosti", navode ambasadori u tekstu za "Politiku".
Podsećaju da je u maju 2026. godine, predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, na poziv predsednika Narodne Republike Kine Si Đinpinga, boravio u zvaničnoj poseti NR Kini, koja je bila posvećena značajnim datumima – 25. godišnjici (koja se obeležava danas) potpisivanja Ugovora o dobrosusedstvu, prijateljstvu i saradnji između Rusije i Kine i 30. godišnjici uspostavljanja odnosa ravnopravnog partnerstva od poverenja i strateške interakcije u 21. veku.
"Razvojni model bilateralnih odnosa, oblikovan kinesko-ruskom zajedničkom deklaracijom od 25. aprila 1996. godine i Ugovorom o dobrosusedstvu, prijateljstvu i saradnji od 16. jula 2001. godine, jeste kamen temeljac kinesko-ruskog sveobuhvatnog partnerstva i strateške interakcije u novoj eri. To nije samo oličenje dugoročnih dobrosusedskih i prijateljskih odnosa kroz generacije, već i konkretan izraz zajedničkih vrednosti čitavog čovečanstva, a to su mir, razvoj, pravičnost, pravda, demokratija i sloboda. To ne samo da pomaže rusko-kineskim odnosima da postignu najviši istorijski nivo i nastave da napreduju, već i daje važan doprinos promovisanju pravednog multipolarnog sveta i demokratije u međunarodnim odnosima, očuvanju posleratnog međunarodnog poretka i jačanju solidarnosti i saradnje između zemalja u regionu, što ima istorijsku težinu i praktičnu korist", naveli su ambasadori.
Kako ističu, savremeni svet prolazi kroz doba velikih promena, postepeno se razvijajući prema multipolarnosti i novom obliku međunarodnih odnosa.
"Većina zemalja se protivi podeli sveta na antagonističke regione i blokove, ističući potrebu za izgradnjom koherentnije međunarodne zajednice. S druge strane, globalna situacija postaje sve komplikovanija. Unilateralna prisila, hegemonizam, blokovska konfrontacija i skriveni tokovi neokolonijalizma su u porastu. Međunarodno pravo i temeljne norme međunarodnih odnosa uvek se iznova krše. Svet se suočava s novim rizicima i izazovima. Povelja Ujedinjenih nacija je temeljna norma u međunarodnim odnosima i mora da se poštuje u svojoj celokupnosti i sveobuhvatnosti, dok zastupljenost i glas zemalja u razvoju u međunarodnom sistemu treba stalno jačati. Treba prihvatiti raznolikost svetskih civilizacija i vrednosti i čvrsto se protiviti korišćenju ljudskih prava kao opravdanja za mešanje u unutrašnje poslove drugih zemalja", piše u tekstu.
Ističe se da je "ključna oblast rusko-kineske saradnje i dalje ekonomija".
"Uprkos komplikovanoj situaciji u svetu, godišnja bilateralna robna razmena stabilno nadmašuje 200 milijardi dolara. Aktivno se razvijaju zajednički projekti u energetici, saobraćaju, industriji, poljoprivredi, IT sektoru i sferama u kojima se primenjuju visoke tehnologije, uključujući veštačku inteligenciju. Proces prelaska na transakcije u nacionalnim valutama, rubljama i juanima, skoro je kompletiran", precizirali su.
Veliki značaj, kako su dodali, ima usklađivanje procesa evroazijskih integracija i kineske inicijative "Pojas i put".
"Formiranje savremenih transportnih koridora na teritoriji Evroazije odgovara interesima širokog kruga država, uključujući zemlje Balkana. Srbija, sa svojim povoljnim geografskim položajem i tranzitnim potencijalom, može imati važnu ulogu u razvoju evroazijske povezanosti i Inicijativi 'Pojas i put'. Učešće u infrastrukturnim i logističkim projektima otkriva dodatne perspektive za ekonomski rast, privlačenje investicija i tehnološki razvoj". piše u tekstu.
Posebno mesto u rusko-kineskom dijalogu, prema njihovim rečima, ima humanitarna dimenzija.
"Rusija i Kina veruju da razumevanje drugih kultura i tradicija čini čvrst temelj za dugoročni mir i dobrosusedstvo. Sve je izraženije interesovanje naših sugrađana za izučavanje jezika, književnosti, sporta i naučnih dostignuća obeju zemalja. Produbljuju se kontakti između univerziteta, istraživačkih centara i organizacija mladih. Rusija i Kina ostaju posvećene daljem jačanju veza i sa srpskim prijateljima, između ostalog putem aktivnosti Ruskog doma i Kineskog kulturnog centra, koji funkcionišu u Beogradu", naveli su.
Ambasadori podvlače da "u sadašnjim okolnostima, posebnu vrednost za globalne odnose imaju stabilnost, predvidljivost i odgovornost".
"Rusko-kinesko sveobuhvatno partnerstvo i strateška saradnja zasnivaju se upravo na ovim principima. Kao stalni članovi Saveta bezbednosti UN, obe naše zemlje ostaće čvrsto posvećene očuvanju međunarodnog sistema sa UN u centru, svetskog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu, kao i temeljnih normi koje regulišu međunarodne odnose na osnovu ciljeva i principa Povelje UN. Treba da ojačamo stratešku komunikaciju i saradnju u okviru Ujedinjenih nacija, branimo zajedničke interese i međunarodnu pravednost i pravdu, kao i da se protivimo svakom pokušaju revizije rezultata Drugog svetskog rata", naveli su.
Za Srbiju, kao i za ostale države, pišu ruski i kineski ambasador, nastanak takvog pravednog multipolarnog svetskog poretka stvara priliku za jačanje svog suvereniteta, očuvanje samobitnosti, razvoj ekonomije i vođenje nezavisne spoljne politike uz dosledno očuvanje svojih nacionalnih interesa.
"U ovom kontekstu nije moguće ne ukazati na problem Kosova i Metohije koji je i dalje za Srbiju pitanje od državne važnosti i očigledan primer posledica kršenja univerzalnih principa međunarodnog prava od strane spoljnih sila. Rusija i Kina dosledno naglašavaju neophodnost pronalaženja održivog i prihvatljivog rešenja za Kosovo i Metohiju na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, uz neizostavno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije. Ubeđeni smo da dugoročna stabilnost na Balkanu može da se obezbedi isključivo kroz ravnopravan dijalog i odbijanje jednostranih koraka bremenitih zaoštravanjem tenzija", zaključili su ambasadori.