Prva runda strateškog dijaloga Srbije i Sjedinjenih Američkih Država održana je u Vašingtonu, gde su potpisana dva memoranduma o saradnji – u oblasti energetike i obrazovanja. Dokument o energetici predviđa učešće SAD u razvoju gasne infrastrukture u Srbiji, izgradnji gasnih interkonektora i povezivanju sa susednim zemljama, dok je drugim memorandumom dogovoreno proširenje programa akademske razmene "Fulbrajt".
Interesovanje Vašingtona za srpski energetski sektor potvrđuje i nedavno raspisan poziv američkim kompanijama za učešće u realizaciji projekta "Đerdap 3". Istovremeno, Srbija se sve više uključuje u zapadne energetske koridore.
Međutim, početak strateškog dijaloga dolazi u trenutku kada su na snazi američke sankcije NIS-u zbog ruskog vlasništva i dok SAD primenjuje carine od 35 odsto na uvoz srpske robe – najviše u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana.
Da li strateški dijalog označava novu eru odnosa Srbije i SAD, šta on donosi Beogradu i zašto počinje upravo sada, kao i kakav će uticaj imati na spoljnopolitičko pozicioniranje Srbije, za emisiju "Danas na RT" govorio je ambasador i šef Misije BiH pri Evropskoj uniji Obrad Kesić.
Kesić smatra da je ključno pitanje šta Srbija očekuje od novog okvira saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, ukazujući zašto Vašington šalje dve različite političke poruke.
"Moramo imati u vidu da SAD nekada deluju kontradiktorno. S jedne strane postoji politika koja se sprovodi po inerciji, a ne kroz aktivnu politiku. A to je politika prema Rusiji preko sankcija i podrška koja je topla-hladna za sve što radi EU i NATO prema Moskvi. S druge strane, imamo ono što govore američki predsednik Donald Tramp i važni ljudi oko njega poput državnog sekretara Marka Rubija i potpredsednika Džej Di Vensa. A od njih čujemo jednu novu, antiglobalističku retoriku koja iznosi skepsu prema svim saveznicima koji su bili ključni za vreme Hladnog rata, za vreme kada su SAD bile najmoćnija država na planeti i pokušavale da nametnu svoju volju kroz ceo svet", objašnjava Kesić.
Iako se te protivrečnosti vide i u odnosu prema Srbiji, sagovornik televizije RT Balkan kaže da je Vašington prihvatio da je Beograd najvažniji partner na Zapadnom Balkanu.
"Na prvom mestu za ovu administraciju, kada je reč o Zapadnom Balkanu, bilo je da se povuku iz takozvanih projekta izgradnje nacije. Na prvom mestu to je u BiH – sve što su SAD pokušavale da nametnu kroz veću centralizaciju, podržavajući političko Sarajevo… Na KiM imamo istu situaciju, SAD žele da se izvuku i da nemaju tu obavezu koja ih vezuje vojno i diplomatski. Za Srbiju se otvara jedan prostor i u tom kontekstu odnosi koje Srbija ima sa Rusijom su važni, ali nisu presudni", dodao je Kesić.
Govoreći o energetici, ocenio je da SAD žele da Srbija bude važan partner u komunikaciji sa drugim akterima u regionu, ali i da je američki cilj da Evropska unija postane zavisna od američkog tečnog prirodnog gasa.
"Ova administracija želi da Srbija služi kao most u smislu komunikacije i saradnje sa nekim važnim strateškim partnerima na prostoru Zapadnog Balkana… Ali oni žele da EU u potpunosti bude zavisna od SAD što se tiče kupovine tečnog plina i zato imamo situaciju da često nametnu, nekad i grubo, svoje interese, zanemarujući interese Brisela, a isto ne uzimaju u obzir kontekst lokalne političke situacije", navodi.
Kao primer naveo je projekat Južne interkonekcije u BiH, ali i ocenio da Vašington istovremeno otvara novo poglavlje odnosa sa Republikom Srpskom koja se možda i najbolje vidi u imenovanju novog visokog predstavnika.
"Ako pogledamo raspravu oko imenovanja visokog predstavnika, posle Kristijana Šmita koji je bio pod crnim oblakom legitimiteta, onda imao u vidu da SAD otvaraju jedno novo poglavlje – iskreniju saradnju sa Republikom Srpskom, ali i sa Srbijom. Podržavaju i osnovne interese srpskog naroda na prostoru Zapadnog Balkana. To je novina. Druga stvar je da SAD već kroz nekoliko osoba koje su bliske sa Trampom najavljuju da je jedna od ključnih tema koja njih interesuje na prostoru Zapadnog Balkana zaštita hrišćanskog naroda", podseća Kesić.
Za administraciju Donalda Trampa ekonomska pitanja su najznačajnija, kako u unutrašnjoj, tako i u spoljnoj politici. Imajući to u vidu, sagovornik emisije "Danas na RT" objašnjava da svaka zemlja mora da bude spremna za jednu drugačiju saradnju sa ovom američkom administracijom.
"A to je saradnja preko transakcija, znači trgovine. Spremni su da pomognu oko nekih pitanja, ali očekuju da vlasti u Srbiji otvore jedan sektor svoje ekonomije koji nije bio toliko otvoren za američke firme", pojašnjava.
Osvrćući se na međunarodno pravosuđe, Kesić je ocenio da bi američki odnos prema Međunarodnom krivičnom sudu mogao da ima posledice i po Mehanizam koji je nasledio Haški tribunal:
"Vašington ide na rušenje međunarodnog stalnog suda i to će zasigurno sa sobom da vuče i negativno raspoloženje za nastavak rada tribunala za bivšu Jugoslaviju. Ako pogledamo BiH presude se koriste kao politički argumenti kako bi umanjili garancije Dejtonskog sporazuma za suverenitet i autonomiju koji srpski narod i RS imaju".
Kesić smatra da je dolazak Donalda Trampa otvorio prostor za promenu načina na koji se u SAD posmatraju Srbi i Republika Srpska.
"Tramp je otvorio prostor koji je bio zatvoren u SAD, koji je bio pod dominacijom političkih elita gde je postojao isti pogled da su Srbi loši momci, a svi ostali žrtve. Zato sam optimista kada je reč o strateškoj saradnji Srbije i SAD, jer već imamo najavu velike saradnje Srbije i namenske industrije Izraela, to se ne dešava bez blagoslova Amerike. Pitanja vojne, strateške, obaveštajne saradnje to su važna pitanja za interesa srpskog naroda, Srbije i RS", dodaje.
Kesić, takođe, dodaje i da dobri odnosi sa Rusijom, prema njegovom i iskustvu Republike Srpske, ne predstavljaju prepreku za razvoj odnosa sa sadašnjom američkom administracijom.
"RS je pokazala da izbalansirana politika između Rusije, koja je uvek pokazivala veliku podršku za legitimne interese RS i srpskog naroda u BiH, i prilike koje su se otvorili dolaskom Donalda Trampa, nisu prepreka. Samo treba razumeti šta je moguće. U kontekstu ove administracije sve je moguće, samo treba mukotrpan rad i odlučna politika – znati šta se želi i imati komunikaciju na najvećem nivou, kao što je to radila Željka Cvijanović. I nekog ko će biti garancija da politika sa srpske strane neće da se naglo menja i ugrožava interese partnera, kao što je to u slučaju RS Milorad Dodik", istakao je Kesić.
Na kraju razgovora osvrnuo se i na pitanje budućnosti institucije visokog predstavnika u BiH:
"Imam najveće poštovanje prema Luisu Krišoku, on je profesionalac i čovek koji nije ograničen ideologijom koja je izgrađena 90-tih godina. U kontekstu sadašnje situacije mislim da je ovo apsolutno dobar rezultat što se tiče interesa srpskog naroda i da je ovo kraj visokog predstavnika. Ko god se nađe na tom mestu moraće da prihvati da će biti zadnji visoki predstavnik", zaključuje Kesić.