Pritisci iz Zagreba na Crnu Goru nastavljaju se punim intenzitetom, a hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova (MVEP) još jednom je podsetilo Podgoricu na jasna očekivanja zvaničnog Zagreba u pogledu rešavanja otvorenih pitanja između dve zemlje.
Iz hrvatskog ministarstva upozoravaju da preostaje tek nekoliko meseci do kraja 2026. godine, što je rok da Crna Gora zatvori pregovaračka poglavlja, što zavisi od volje Zagreba. Zato šalju poruku Podgorici da ubrza rad na rešavanju otvorenih pitanja.
"Naša očekivanja su jasna: rešavanje pitanja obeštećenja logoraša, nastavak rada na pronalasku 14 nestalih iz 'domovinskog rata', procesuiranje ratnih zločina, rešavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju, očuvanje spomen-ploče na bivšem logoru Morinj i nužnost promene imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru, te povrat školskog broda Jadran", poručeno je iz Zagreba.
Takođe se ukazuje da je "načelo dobrosusedskih odnosa" jedan od ključnih političkih kriterijuma u procesu proširenja EU, koji je naveden i u Pregovaračkom okviru Crne Gore i drugih država kandidata.
"EU je vrlo jasna u svojim porukama kako ne može i ne želi uvoziti bilateralne sporove i stoga se otvorena pitanja moraju hitne rešiti, kako ona ne bi opterećivala bilateralne odnose kao ni pristupni proces", poručili su iz Hrvatske na platformi Iks.
Iz ministarstva tvrde da je "u nastojanju pronalaženja puta za pomak u odnosima i rešavanju otvorenih pitanja", Hrvatska krajem 2024. godine ponovila poziv Crnoj Gori na dijalog radi rešavanja otvorenih pitanja koja se moraju okončati kako ne bi opterećivala ključnu, završnu fazu pristupnog procesa.
"Hrvatska je tokom celog procesa pokazivala stratešku strpljivost i razumevanje, ali sada je vreme za odlučne korake crnogorske Vlade. Preostaje tek nekoliko meseci do kraja 2026. godine i stoga ponovno pozivamo crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima", ističe Zagreb.
Odgovorilo je Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore, navodeći da je s pažnjom razmotrilo današnje saopštenje Zagreba i u "njemu prepoznaje potvrdu zajedničkog interesa da se evropski put Crne Gore uspešno privede kraju".
Inače, Crna Gora je nedavno u Briselu zatvorila još dva poglavlja na putu ka EU, ali joj je Hrvatska blokirala zatvaranje poglavlja 14, koje se tiče saobraćaja.
Hrvatska koristi svoj punopravni status članice Evropske unije i mehanizme koje joj ta pozicija pruža kao snažnu polugu političkog pritiska na Podgoricu, kako bi se ispunili zahtevi Zagreba.
Između ostalog Zagreb zahteva i odštetu za, kako navode, "logoraše" u Morinju, iako je tamo bio prihvatni centar JNA u kojem niko nije ubijen.
Na tom mestu je, krajem 2022. godine, uz oštre proteste meštana koji ističu da je reč o bivšoj kasarni, a ne koncentracionom logoru, postavljena spomen-ploča sa natpisom o "velikosrpskoj agresiji" i izrazima žaljenja zbog patnji zatočenika.
Ovo obeležje, koje su potpisala tadašnja crnogorska ministarstva odbrane i spoljnih poslova, od početka je predmet oštrih sporova u državi, a iako je najavljivano da će sporni tekst biti promenjen, to se do danas nije desilo.
Sa druge strane, hrvatski zvaničnici okreću glavu od splitskog logora "Lora" gde je ubijeno 14 vojnika iz nikšićko-šavničke grupe, i pored toga što postoji svedočenje jedinog preživelog Veselina Bojovića da je tamo bio primoran da pravi sanduke od dasaka za ubijene saborce ali i strašna svedočenja o fizičkom i psihičkom zlostavljanju pritvorenih.
Hrvatska insistira i na brodu "Jadran", iako je iz Ministarstva odbrane Crne Gore poručeno da je ovo plovilo crnogorsko, a otvoreno je i pitanje granice u zoni Prevlake.
Ponižavajući zahtevi Hrvatske idu dotle, da Zagrebu smeta čak i naziv gradskog bazena u Kotoru, iako nosi ime proslavljenog vaterpoliste iz Crne Gore Zorana Gopčevića.