Samo narod koji ima svoju državu nikada neće doživeti egzodus i etničko čišćenje kakav su, nažalost, krajem proteklog veka doživeli Srbi u hrvatskoj zločinačkoj i genocidnoj akciji "Oluja", istakao je predsednik Republike Srpske Siniša Karan.
Karan je novinarima u Banjaluci povodom obeležavanja Dana sećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji "Oluja" rekao da Srpska danas odaje dužno poštovanje, pijetet i večnu zahvalnost za 1.904 srpske žrtve pogroma u "Oluji".
"Nakon više od tri decenije saosećamo sa svim porodicama i potomcima stradalih u etničkom čišćenju Hrvatske od Srba koje ima sve karakteristike genocida. Oni su nakon svega našli svoje dve domovine – Srpsku i Srbiju. To je dokaz da samo narod koji ima svoju državu neće doživeti takav egzodus i etničko čišćenje", rekao je Karan.
Predsednik Srpske je kazao i da Srbi moraju da gaje kulturu sećanja, te da je RS jedini mogući okvir egzistencijalnog, političkog, identitetskog i nacionalnog bića srpskog naroda.
"Jedan je srpski narod i jedna je naša istorija. Srbi gde god da se nalaze treba da znaju da imaju dve države Srpsku i Srbiju. To su snage koje će uvek biti garanti zaštite našeg opstanka i jačanja našeg identiteta, nacionalnog i političkog bića", rekao je Karan, prenosi RTRS.
Predsednik Republike Srpske položio je vence i prisustvovao parastosu u znak odavanja počasti svim stradalim i prognanim Srbima u zločinačkoj hrvatskoj akciji "Oluja" danas su se oglasile i sirene za uzbunjivanje u svim gradovima i opštinama u Republici Srpskoj.
Republika Srpska i Srbija, u Mrkonjić Gradu, obeležavaju Dan sećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji "Oluja".
Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, tokom koje je sa vekovnih ognjišta proterano više od 220.000 krajiških Srba.
Na ažuriranoj evidenciji "Veritasa" nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i posle ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina. Među žrtvama je i desetoro dece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina – što predstavlja poseban "crni rekord" građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, ukazuju u "Veritasu".
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.