Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Peter Sorensen izjavio je da je primena obaveza iz procesa normalizacije i dalje daleko ispod nivoa na koji su se Beograd i Priština obavezali, poručivši da nijedna strana ne treba da čeka drugu kako bi započela sprovođenje dogovorenog, prenosi Kosovo onlajn.
U prvom pisanom intervjuu od preuzimanja funkcije, koji je dao za "Gazetu ekspres", Sorensen je ocenio da dijalog ipak donosi konkretne rezultate za građane, navodeći kao primere održavanje trilateralnog sastanka Zajedničke komisije za nestala lica i privremeno rešenje za državljane Srbije koji rade i studiraju na "Kosovu".
Istovremeno, naglasio je da je primena obaveza iz Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine znatno ispod očekivanog nivoa.
"Primena nije tamo gde bi trebalo da bude. Ona nije opcionalna. Sporazum iz 2023. godine i njegov Aneks ostaju na snazi. Pravno su obavezujući za obe strane i sastavni su deo njihovog evropskog puta. Protok vremena to ne menja", rekao je Sorensen.
Govoreći o redosledu sprovođenja obaveza, Sorensen je istakao da nije reč o tome ko treba prvi da povuče potez.
"Ne radi se o tome ko će prvi da krene. Nijedna strana ne treba da čeka onu drugu. Za Prištinu, Aneks jasno predviđa da odmah započne pregovore u okviru dijaloga uz posredovanje EU o konkretnim aranžmanima i garancijama za odgovarajući nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu. Istovremeno, obaveze Beograda, uključujući da se ne protivi članstvu Prištine u međunarodnim organizacijama i da prihvati kosovska dokumenta i simbole, teku paralelno i podjednako kasne", naveo je on.
Na pitanje da li je premijeru u tehničkom mandatu Aljbinu Kurtiju preneo da "Kosovo" treba prvo da započne sprovođenje sporazuma, Sorensen je odgovorio da Evropska unija od obe strane očekuje da "bez preduslova i u dobroj veri ispunjavaju preuzete obaveze".
"Kao što sam rekao, nije reč o tome da 'Kosovo' treba da krene prvo. Obe strane moraju da deluju bez preduslova i u dobroj veri. Očekivanja Evropske unije preneo sam svim sagovornicima u Prištini, kao i u Beogradu. Obaveze postoje, poznate su i još nisu ispunjene", rekao je Sorensen.
Govoreći o političkoj blokadi u Prištini, Sorensen je ocenio da dugotrajan tehnički mandat ograničava mogućnost donošenja važnih odluka, ali je naglasio da to ne menja obaveze koje proizlaze iz dijaloga.
"Obaveze iz Sporazuma obavezuju Beograd i Prištinu, a ne samo vlade koje su trenutno na vlasti. One ne mogu da budu stavljene na čekanje zbog izbora ili koalicionih pregovora", rekao je on.
Komentarišući reintegraciju srpskih sudija i tužilaca u kosovske institucije, Sorensen je podsetio da "ustav Kosova" predviđa multietnički pravosudni sistem i da je Evropska unija dosledno pozivala na povratak srpskog pravosudnog osoblja u skladu sa zakonima i sporazumima postignutim u dijalogu.
"Pozdravili smo povlačenje ostavki srpskih sudija i tužilaca 15. jula. Zabrinulo nas je ono što je usledilo. Prihvatanje ostavki koje su prethodno bile povučene deluje nespojivo sa zakonima 'Kosova' i principima vladavine prava", rekao je Sorensen.
On je dodao da Evropska unija neće propisivati proceduru, već će ocenjivati rezultat.
"Ono što ćemo procenjivati jeste da li postoji istinski multietničko pravosuđe i tužilaštvo u kojem je zajednica Srba efikasno zastupljena i u koje ima poverenja", naveo je.
Govoreći o retorici u odnosima Beograda i Prištine, Sorensen je poručio da u Evropi nema mesta izjavama koje opravdavaju ili relativizuju etničko čišćenje.
Na pitanje kada bi mogao da bude održan novi sastanak na visokom nivou između Aljbina Kurtija i Aleksandra Vučića, Sorensen je odgovorio da će do njega doći tek kada bude realna mogućnost za konkretan napredak.