Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da će sutra, 8. avgusta ugostiti Vladimira Zelenskog, koji će boraviti u zvaničnoj poseti Srbiji. On je govoreći o poseti, ukazao kako "Ukrajina nije priznala tzv. nezavisno Kosovo, kao i da tokom samita Jugoistočna Evropa – Ukrajina nije pozvala predstavnike Prištine".
Ipak, ukrajinski stav nije bio prijateljski niti blagonaklon prema Srbiji i Srbima kada je reč o Srebrenici i hrvatskoj zločinačkoj akciji "Oluja".
Zelenski je, podsetimo, prošle godine 5. avgusta srdačno "čestitao Hrvatskoj Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja".
"Ukrajinci, više nego bilo ko drugi, razumeju značaj suvereniteta, teritorijalnog integriteta i mira", rekao je Zelenski u danima kada su Srbi sećali stradalih i izbegličkih kolona prognanih Srba u zločinačkoj akciji "Oluja".
Zelenski je tada zaboravio da, čestitajući Hrvatskoj, podseti na 220.000 proteranih krajiških Srba, kao i na 1.904 poginula i nestala Srbina.
S druge strane, Rusija ne propušta nijedan 4. avgust kada Srbija obeležava godišnjicu stradanja u "Oluji" da ukaže da su "hrvatske oružane snage 'Oluju' izvele uz podršku Zapada u avgustu 1995. godine, kao i da je ona postala jedna od najtragičnijih stranica novije istorije Balkana, koja je dovela do masovnog proterivanja autohtonog srpskog stanovništva iz Krajine". Moskva se dosledno zalaže za očuvanje istorijske istine.
Podrška Ukrajine, za razliku od Rusije, izostala je i danima kada se Srbija u Ujedinjenim nacijama borila protiv toga da se Srbima utisne žig "genocidnog naroda". Ukrajina je glasala "za" usvajanje nemačke Rezolucije o Srebrenici dok je Rusija bila protiv. Svoje istorijsko prijateljstvo Moskva je potvrdila i stavljajući veto na rezoluciju o Srebrenici 2015. A u znak zahvalnost zbog podrške u UN, predsednik Srbije je 2024. posle sednice UN o Rezoluciji, odlikovao stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama Vasilija Nebenzju.
"Usvajanjem rezolucije o Srebrenici odvilo se tužno poglavlje u istoriji Ujedinjenih nacija. Određen broj delegacija, uključujući Nemačku, odlučio je da zloupotrebi autoritet GS UN, i da pod maskom rezolucije donese političku deklaraciju čija je svrha, uprkos onome što kažu sponzori, da demonizuje jedan narod bivše Jugoslavije, da podrije Dejtonski sporazum i Rezoluciju 1031 koja ga je podržala", rekao je u UN 2024. Nebenzja i istakao da je "otvorena Pandorina kutija i da nema pravde za srpske žrtve".
A u to vreme, bivši otpravnik poslova Ukrajine u BiH Vladimir Cibulnik je govorio za "Evropsku pravdu" kako je "svetska zajednica glasanjem ispunila svoju moralnu obavezu".
"Borba protiv onih koji negiraju zločin genocida postaje globalna. Ova odluka je značajna i za Ukrajinu, jer je svet video genocid koji su počinili ruski okupatori, a za taj zločin mora biti izrečena kazna", naveo je 2024. godine Cibulnik.
On je u tom tekstu podsetio kako je odmah po predstavljanju nacrta rezolucije, formirana svojevrsna "antirezolucijska koalicija", koju su činile Srbija, Republika Srpska i, iza njih, Rusija, uz podršku još nekoliko desetina država takozvanog "trećeg sveta".
"Tako je započela intenzivna diplomatska kampanja čiji je cilj bio da se spreči da dokument uopšte bude stavljen na glasanje u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija", navodi se u tekstu.
Podsetimo, Ukrajina je bila prva članica UN koja je priznala Hrvatsku, a tokom ratova joj je pomagala i vojno, uprkos embargu UN.
Hrvatsku su pre Ukrajine priznale samo dve države – Slovenija i Litvanija, a one još nisu bile primljene u UN. Naprotiv, Ukrajina je smatrana članicom UN, i to još od davne 1945. godine.
Hrvatski premijer Andrej Plenković je na samitu održanom u Zagrebu 2022. rekao kako je "domaćinstvo Hrvatske još jedan simboličan znak da Hrvatska "u ovim teškim vremenima korača" uz Ukrajinu i da neće napustiti prijatelja u nevolji.
"Stajati uz Ukrajinu je moralno, pravno i civilizacijski ispravan čin. Drago mi je što svet nije ponovio greške od pre 30 godina, kada Hrvatska nije imala opšti izraz solidarnosti kakav Ukrajina ima danas. Mi u Hrvatskoj znamo šta su upotreba sile i negiranje prava na postojanje. Cenimo ukrajinsku borbu za slobodu, istinu i demokratiju", izjavio je tom prilikom Plenković.
Predsednik Srbije je uoči posete Zelenskog, na pitanje "da li će se Srbija pridružiti evropskim sankcijama Rusiji", istakao da je Srbija ustanovila svoju politiku pre četiri i po godine i da je do daljeg neće menjati.
"Vladimir Zelenski će sigurno u skladu sa svojom borbom i svojim stavovima, reći šta misli o sankcijama Ruskoj Federaciji. Ali, Srbija je pre četiri i po godine iznela stavove koje u prethodnom periodu nije menjala i tako će ostati do daljeg", potvrdio je Vučić.