U Prištini je tokom proteklog vikenda kao bomba odjeknula najava predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića da država Srbija "okuplja stručnjake iz građevinskog sektora, inženjere i druge da se vidi kako se može promeniti vodotok Ibra".
"Kada već toliko maltretiraju naš narod, da vidimo, imamo različite razloge za promenu vodotoka Ibra, pa ćemo da vidimo šta će da rade Albanci i kako će da se ponašaju. Mi smo suverena zemlja, znate, nekad imamo interese ovakve, nekad imamo interese onakve i u skladu sa tim ćemo se ponašati", rekao je u subotu predsednik Srbije.
Predsednik Vučić danas je povodom izjava iz Prištine "da želi da ostavi ljude bez vode" dodao da svojom izjavom "ne preti nikome".
"Ja uopšte ne pretim, rešavam vodotokove na teritoriji Republike Srbije u skladu sa unutrašnjim pravom Srbije. Sada će inženjeri da sednu da vide i da daju predloge. Nisam ja Kurti da pretim. Nemamo koga da ugrozimo, tamo gde je jezero Gazivode danas, gde je bilo juče, videćemo da li će biti sutra", naveo je Vučić obilazeći Prijepolje.
Pojedinosti, naročito one tehničke o načinima i mogućnostima da Srbija promeni tok Ibra u gornjem toku i tako utiče na hidrologiju jezera Gazivode a tako i čitavog Kosova u ovom trenutku nisu poznate kao ni do kakvih će mogućih tehničkih rešenja doći ekipa stručnjaka koju okuplja predsednik Srbije.
Ono što je, međutim, poznato jeste da je na temu prebacivanja voda iz sliva reke Ibar u sliv reke Jošanice, odnosno Raške blizu Tutina i Novog Pazara bilo reči i ranije, da ovakav koncept već postoji u srpskoj planskoj dokumentaciji i da je ta mogućnost pomenuta u nacrtu Izveštaja o strateškoj proceni uticaja prostornog plana Republike Srbije od 2021. do 2035. godine na životnu sredinu. U tom izveštaju doslovce je navedeno da "poseban strateški značaj ima planirani HS Gornji Ibar – Raška".
"Izgradnjom akumulacije Ribariće na Gornjem Ibru, neposredno uzvodno od isklinjavanja uspora od akumulacije Gazivoda, stvaraju se uslovi da se u periodu velikih voda deo vode prevede gravitacionim sistemom u akumulaciju Barakovo na reci Jošanici, desnoj pritoci Raške, i na taj način uvede u vodom deficitarno područje Raške u zoni Novog Pazara", stoji u ovom izveštaju novembra 2021. godine.
Radi se, kako se na osnovu dostupnih podataka može zaključiti o zahvatanju dela protoka Ibra iznad akumulacije Gazivode i njegovom prevođenju cevovodom odnosno tunelom u sliv reke Jošanice, odnosno Raške. Preciznije rečeno, već postoji delimično razrađena ideja, koncept da se u periodima velikih voda deo Ibra gravitacionim sistemom prevede u akumulaciju Barakovo na Jošanici, odnosno u sliv reke Raške koja se zatim, kao leva pritoka kod grada Raška ponovo uliva u Ibar.
Srbija bi na taj način mogla da kontroliše protok vode rekom Ibar u jezero Gazivode, odnosno, Ibar bi mogao ali ne nužno da prestane da teče prema Gazivodama a njegove vode dalje prema Prištini.
Ključni objekat u ovom sistemu bila bi akumulacija, odnosno brana na Ibru blizu mesta Ribariće koja je u nekim planovima pominjana još 70-ih godina prošlog veka.
I dok je kota brane na Gazivodama na 694 metra, kota brane u Ribairićima bila bi, po dostupnim a nezvaničnim podacima na oko 790 ili 780 metara a jezero bi imalo korisnu zapreminu od oko 51 po jednoj, 55 po drugoj, odnosno 73 miliona kubnih metara vode po trećoj proceni.
Neki od dostupnih tehničkih podataka govore da bi voda iz akumulacije Ribariće bila prebacivana cevovodom od oko 5,5 i tunelom od oko 3,5 kilometara u sliv Jošanice na kotu od oko 765 do 770 metara nadmorske visine.
Ako se uporede kote, jezera akumulacije Ribariće na oko 790 metara i akumulacije na Jošanici od 765 – 770 metara nadmorske visine, zaključak je da bi voda iz jezera Ribariće, odnosno iz reke Ibar mogla da se prebaci u reku Rašku prirodnim padom, odnosno ne bi bilo potrebno dodatno pumpanje vode.
Što se tiče same hidroakumulacije i hidroelektrane Ribariće u nekim dokumentima analizirana je mogućnost hidroelektrane sa oko 93 metra pada, uz tunelsku cev od oko 220 metara sa snagom od oko 44 megavata i proizvodnjom od oko 60 gigavata struje godišnje.
Dostupna dokumentacija dalje daje nekoliko varijanti intervencije u toku reke Ibar. Po jednoj od varijanti, kompletan tok reke Ibar mogao bi se preusmeriti sa akumulacije Ribariće u drugi sliv, ali bi to bilo jako složen projekat imajući u vidu poplavne talase odnosno velike vode, veličinu tunela da primi sve to vode, zaštitu od bujica, itd.
Druga varijanta je prevođenje dela voda iz Ibra u sliv Jošanice gde bi se ostavio propisano ekološki protok ka Gazivodama a deo vode preusmeravao ka slivu Jošanice.
Treća varijanta koja se pominje jeste mogućnost da se u drugi sliv voda prebacuje samo u slučaju velikih, enormnih protoka, a četvrta da akumulacija Ribariće postane svojevrsno vodno čvorište odakle bi se vode usmeravale ka Gazivodama, ka Raškoj, Novom Pazaru, itd.
U svemu ovome valja imati u vidu i činjenicu da je protok Ibra veoma promenljiv, a stručna literatura navoda da je maksimalni izmereni protok reke bio 302 metra kubika u sekundi u Ribarićima, 20. decembra 1955. godine.
Važan deo sistema predviđenog u planskim dokumentima svakako je i akumulacija Barakovo na Jošanici koja bi služila za prihvat voda iz Ibra, kao rezervni vodni resurs i kao mogući izvor snabdevanja vodom za Novi Pazar, Rašku i Tutin.
Inače, reka Ibar izvire u Crnoj Gori na severnoj strani planine Hajla, opština Rožaje. Od izvora reka teče na severoistok i ulazi u Srbiju a zatim do buduće akumulacije Ribariće teče teritorijom Srbije. Po dostupnim projekcijama, čitavom površinom buduće jezero Ribariće bilo bi na teritoriji Republike Srbije, na području opštine Tutin.
Ovo su samo projekcije i mogući načini promene toka reke Ibar o čemu je govorio predsednik Vučić, ostaje da se sačeka sa kakvim će planovima i predlozima izaći tim stručnjaka koji on okuplja.