Povodom peticije kojom se traži rušenje crkve Svete Trojice na Rumiji, Udruženje Crmničana "13. jul" poziva na razum, ali i upozorava inicijatore i potpisnike da su napravili opasan korak koji ne može doneti ništa dobro Crnoj Gori.
Naveli su da posebno zabrinjava činjenica da inicijativu pokreću i podržavaju politički predstavnici albanske zajednice, jer dobro znaju da Rumija nije samo pitanje jednog objekta, već jedno od osetljivih mesta crnogorske istorije, tradicije i identiteta.
"Ne možemo, a da se u ovom trenutku ne setimo iskustva Kosova i Metohije. Britanski parlament je 2009. godine, pozivajući se na podatke OEBS-a i UNMIK-a, saopštio da je od 1999. godine uništeno ili oštećeno 155 srpskih pravoslavnih crkava i manastira. Prema istom izvoru, 76 crkava bilo je uništeno ili oštećeno tokom 1999. godine, a još 30 tokom martovskih nereda 2004. godine", naveli su iz Udruženja Crmničana.
Dodaju da je noviji podatak izneo ministar kulture Srbije Nikola Selaković, navodeći da je od 1999. godine na Kosovu i Metohiji uništeno 156 srpskih crkava i manastira.
"Dakle, bez obzira na razliku u metodologiji i vremenu kada su procene pravljene, pred nama ostaje poražavajuća činjenica: govorimo o više od 150 pravoslavnih svetinja koje su posle 1999. godine bile uništene ili teško oštećene", naveli su.
Poručuju da to nije argument protiv bilo kog naroda i ističu da je to upozorenje protiv svake politike koja rušenje tuđe svetinje počinje da predstavlja kao legitiman način "oslobađanja" prostora.
"Zato danas imamo pravo da pitamo: ako je prihvatljivo sakupljati potpise za rušenje pravoslavne crkve, šta će biti sutra kada neko sakupi drugu hiljadu potpisa za rušenje džamije? Da li će onda isti oni koji danas podržavaju ovakvu peticiju tražiti razum, toleranciju i suživot?", pitaju iz Udruženja Crmičana.
Crmničani, ističu, neće pozivati na rušenje bilo čije bogomolje. Ali neće, kažu, ni ćutati kada neko traži rušenje njihove.
"Vekovima živimo sa komšijama različitih vera i naroda. Znamo šta znači sačuvati mir, ali znamo i šta znači sačuvati svoje", naveli su u saopštenju.
Ističu da ne prihvataju da se njihova istorija i tradicija proglašavaju okupacijom, niti da se pravoslavna crkva na Rumiji predstavlja kao nešto što treba 'osloboditi' rušenjem".
Očekuju reakciju državnih institucija i političkih partija koje u svojim programskim načelima ističu brigu o crkvama, verskim zajednicama, kulturnom nasleđu i multiverskom karakteru Crne Gore.
"Njihovo ćutanje pred javnim zahtevom za rušenje pravoslavne bogomolje zabrinjava. Od njih ne tražimo da stanu protiv bilo kog naroda ili vere. Tražimo da stanu na stranu principa: u Crnoj Gori se ne ruše bogomolje zato što pripadaju drugoj veri, narodu ili tradiciji", naveli su, između ostalog, iz Udruženja Crmničana.
Počasni predsednik i lider albanske manjinske stranke Demokratski savez u Crnoj Gori, Mehmet Bardi i Saubih Mehmeti, zatražili su od crnogorskih vlasti da uklone Crkvu Svete Trojice sa vrha Rumije, kao i da ta lokacija ne bude predviđena za verske objekte u Prostorno-urbanističkom planu (PUP) opštine Bar.
Peticiju sa blizu hiljadu potpisa dostavili su predsedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsedniku Skupštine Andriji Mandiću, potpredsedniku parlamenta Nikoli Camaju, kao i čelnicima Bara.