Ekocid u Gospiću: Plenković sazvao hitan sastanak, Milanović traži kažnjavanje odgovornih

Veštačenja Agencije za zaštitu životne sredine Hrvatske pokazalo je da se na lokaciji bivšeg silosa Parka prirode "Velebit" nalazi oko 37.000 tona mešovitog tehnogenog otpada, među kojim su ostaci obrade električne i elektronske opreme i medicinskog otpada, plastika, kao i građevinski i mineralni materijali

Premijer Hrvatske Andrej Plenković sazvao je hitan sastanak Vlade zbog afere sa odlaganjem otpada u Gospiću, nakon što je otkriveno ozbiljno zagađenje zemljišta i podzemnih voda. Hrvatski predsednik Zoran Milanović kaže da je "lička zemlja godinama zatrpavana opasnim materijama dopremanim iz zemalja EU". Na lokaciji je pronađeno oko 37.000 tona otpada, među kojim su ostaci elektronske i medicinske opreme, plastika i drugi materijali. U zemljištu su, prema tvrdnjama opozicije, otkriveni teški metali, dok su u podzemnim vodama pronađena PFAS jedinjenja, takozvane "večne hemikalije", pišu hrvatski mediji.

Plenković odbacuje navode da je voda u Lici zagađena i da je reč o širenju panike i dezinformacija.

Predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković sazvao je hitan sastanak šefova stranaka vladajuće koalicije zbog slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću i sve većeg pritiska javnosti, prenosi zagrebački Jutarnji list.

Slučaj je poslednjih dana dobio novu dimenziju pošto su objavljeni rezultati veštačenja Agencije za zaštitu životne sredine, koji su pokazali da se na lokaciji bivšeg silosa Parka prirode "Velebit" nalazi oko 37.000 tona mešovitog tehnogenog otpada, među kojim su ostaci obrade električne i elektronske opreme i medicinskog otpada, plastika, kao i građevinski i mineralni materijali.

Deo otpada klasifikovan je kao opasan i ekotoksičan. U zemljištu su utvrđene povišene koncentracije teških metala, dok su u podzemnim vodama nizvodno od lokacije pronađena jedinjenja PFAS, poznata kao "večne hemikalije", piše hrvatski portal Indeks. Veštačenjem je, takođe, utvrđeno nepovratno uništenje staništa na površini od gotovo 18.000 kvadratnih metara.

Plenković je na konferenciji za medije rekao da se problem sa otpadom u Gospiću rešava na tri nivoa – krivičnopravnom, kroz postupak koji vode Državno tužilaštvo Hrvatske i USKOK, zatim kroz sanaciju, kojom od prošle godine koordiniraju Fond za zaštitu životne sredine i Ministarstvo životne sredine, kao i na političkom nivou.

Odbacio je tvrdnje opozicije o navodnoj ugroženosti stanovništva, navodeći da je na sastanku bio i direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravlje koji je, kako ističe, potvrdio da nema ugrožavanja vode u Lici i da je ona bezbedna za upotrebu i piće.

Kada je reč o sanaciji, Plenković je naveo da na prvi javni poziv nije bilo zainteresovanih kompanija, zbog čega će postupak biti ponovljen za otpad koji se nalazi na površini i klasifikovan je kao neopasan.

"Za otpad koji je zakopan i pomešan sa zemljom, a koji se zbog svog sastava može klasifikovati kao opasan, potrebno je pronaći kompanije koje imaju odgovarajuće kapacitete za njegovo zbrinjavanje, budući da Hrvatska nema odgovarajuću lokaciju ni postrojenje", objasnio je Plenković.

Plenković je poručio i da će oni koji su odgovorni za krivična dela i zagađenje zemljišta, pored krivične odgovornosti, biti obavezani da nadoknade troškove sanacije.

Oštre reakcije i politička kriza

Predsednik Hrvatske Zoran Milanović slučaj je nazvao ekocidom i zatražio hitnu sanaciju i kažnjavanje odgovornih.

"Vlada Hrvatske više ni dana ne može da se pravda procedurama i javnim konkursima, jer je nedvosmisleno ugroženo zdravlje ljudi i preti trajno zagađenje prostora", poručio je Milanović.

Naveo je da je prošlo previše vremena otkako je otkriveno da se "lička zemlja" truje opasnim otpadom iz zemalja Evropske unije i da se javno dobro koristi za privatne interese i zaradu. Milanović je napomenuo da "se sve to, čini se, događalo uz pomoć sada smenjenog glavnog državnog inspektora".

Pritisak na Vladu pojačala je i hrvatska opozicija. Najuticajnija među njima, Socijaldemokratska partija, najavila je pokretanje postupka za opoziv Vlade, dok je "Most" najavio da će od poslaničkih klubova zatražiti zajedničko pokretanje glasanja o nepoverenju Vladi i sazivanje vanredne sednice Sabora.

I vladajući Domovinski pokret, koalicioni partner Plenkovićeve Vlade, predložio je proglašenje ekološke katastrofe u Lici.

Predsednica parlamentarnog Odbora za zaštitu životne sredine i prirode Dušica Radojčić zakazala je vanrednu sednicu Odbora u Gospiću, posvećenu ovom slučaju.

Geneza katastrofe

Problem sa nezakonitim odlaganjem otpada na području Gospića traje godinama. Prema podacima istrage, nezakonito dopremanje i odlaganje otpada na lokaciji bivšeg PPK "Velebit" počelo je 2021. godine. Kompanija "Tipos resurs", koja se bavila upravljanjem i reciklažom plastičnog otpada, dobila je 2022. godine dozvolu Ličko-senjske županije za upravljanje neopasnim otpadom.

Prema sumnjama istražitelja, otpad je iz inostranstva dopreman u Hrvatsku, lažno prikazivan kao materijal za reciklažu, a potom nezakonito zakopavan ili odlagan na otvorenim površinama, piše hrvatski portal "Indeks".

Afera je u javnost izbila u februaru 2025, kada je hrvatska policija, uz podršku Evropola, u međunarodnoj operaciji uhapsila 13 osoba. Među njima su bili preduzetnik Josip Šincek i njegova supruga Monika, vlasnici kompanije "Tipos resurs".

Evropol je prethodno pokrenuo istragu, a hrvatska Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) otvorila je istragu protiv 10 ljudi i četiri kompanije, koja je kasnije proširena.

Slučaj je u novembru 2025. godine dobio i korupcijski krak, kada je USKOK uhapsio tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića zbog sumnje u koruptivno postupanje povezano sa slučajem nezakonitog odlaganja otpada. Mikulić je te navode negirao.

Građani Gospića, međutim, tvrde da su nadležne institucije godinama upozoravali na sumnjiv dovoz otpada. Iz Građanske inicijative "Gospić je naš dom" naveli su da su još 2022. počeli da prijavljuju sumnjive aktivnosti povezane sa dovozom i odlaganjem otpada.

Stručnjaci Geotehničkog fakulteta u Zagrebu, koji su veštačenje radili za potrebe krivičnog postupka, kasnije su utvrdili da na pojedinim delovima postoje slojevi kroz koje bi zagađeni deo otpada najverovatnije mogao da prodre i stigne do podzemnih voda.

Iz Građanske inicijative su naveli da su na opasnost od zagađenja podzemnih voda nadležne institucije upozoravali godinu dana ranije.