Kada su u leto 2011. prištinske vlasti uz pomoć specijalaca Rosu i helikoptera Kfora pokušale da preuzmu prelaze Jarinje i Brnjak, i bile zaustavljene kod Leposavića i na samom Brnjaku, i kada je deo specijalaca hrvatskim helikopterima Kfora prebačen na Jarinje, Srbi na Severu odgovorili su barikadama.
Do Severa KiM, putevima više ni muva nije mogla da prođe a kamoli kosovski specijalci. Jedna od najvećih barikada podignuta je tada na glavnom mostu na Ibru u Kosovskoj Mitrovici, gde je na severnoj strani konstrukcije preko kolovoza izručeno više kamiona betona, šljunka, na nekim mestima barikada je bila čak i armirana, samu barikadu čuvali su i kontrolisali čuveni "mostadžije", branioci mosta, Srbi se severa Kosova i Metohije, uglavnom iz Severne Mitrovice.
Barikada na glavnom mostu jeste tih godina bila deo šireg otpora Srba pred pokušajima Prištine da svoje institucije proširi i na sever, ali je ubrzo postala i glavna tačka blokada između severnog i južnog dela srpske pokrajine, ustvari glavna tačka otpora. Činilo se tada, neosvojiva.
Barikada na glavnom mostu na Ibru ostala je godinama, čak i kada je u međuvremenu došlo do uklanjanja drugih barikada na putevima na Severu, odnosno na tačkama razdvajanja između južnog i severnog dela KiM, barikada na mostu je ostajala.
Ili vi ili mi
Tri godina kasnije, u leto 2014. tone i tone betona, armature i šljunka su uklonjene, na trenutak most je postao fizički prohodan, ali je odmah na severnoj strani konstrukcije mosta, čitavom širinom kolovoza postavljen – "Park mira", betonske žardinjere sa drvećem i cvećem. Osnovni cilj bio je da se most blokira za saobraćaj motornih vozila, odnosno, da se spreči prodor albanskih ekstremista iz južnog dela Kosovske Mitrovice na Sever, pravo preko glavnog mosta u srce severnog dela grada.
Samo nedelju posle postavljanja "Parka mira", 22. juna 2014. godine došlo je do velikih demonstracija albanskih militanata na južnoj strani mosta i napada na severni srpski deo grada.
Prethodno, tadašnji gradonačelnik Južne Mitrovice Agim Bahtiri, dao je ultimatum Srbima da se do večeri ukloni "Park mira" na glavnom mostu, inače, rekao je "ili vi, ili mi"...
"Strpljenju je konačno došao kraj, ova barikada se mora ukloniti noćas, ukoliko se ne ukloni, videćete sutra", zapretio je tog dana Bahtiri rezignirano obilazeći cveće zasađeno na kolovozu na severnoj strani mosta.
Na istom portalu koji je preneo Bahtirijev ultimatum objavljena je i vest da je za 22. jun u 15 sati zakazan protest građana Južne Mitrovice pod već pomenutim geslom "Ili vi, ili mi" i to zbog "destruktivne akcije Srba".
Ratna zona
Ujutru, 22. juna, "Park mira" je osvanuo na istom mestu gde je i zanoćio. Tokom noći sa juga su se povremeno čuli rafali. Na južnoj strani mosta, već oko 14 sati okupila se veća grupa građana na protest "Ili vi, ili mi". Okupljene je policija vratila 30-tak metara nazad, ali se toj grupi posle 15 sati priključila jedna veća, koja je došla iz pravca robne kuće, odnosno iz pravca šetališta u južnom delu Kosovske Mitrovice.
Sa mosta tada je javljeno da dve spojene grupe pokušavaju da probiju kordon kosovske policije i prodru na most na kome su jake snage specijalnih jedinica Euleks policije, a iza njih i američkog KFOR-a pod punom opremom. Iza američkih, ubrzo su raspoređene i nemačke snage.
Istovremeno, na severnoj strani mosta okupili su se Srbi koji su pratili šta se dešava na drugoj strani.
Šta se dešava na drugoj strani u tim trenucima bilo je teško videti od dima koji je sa juga kuljao od zapaljenih vozila, čule su se samo eksplozije šok bombi, povici "UČK, UČK", "Adem Jašari" i "Ubi Srbina", "Mitrovicu vam ne damo" kao i još neki koji se nisu mogli razumeti... Osećao se i jak miris suzavca.
Ubrzo je kordon kosovske policije pod kamenicama i pritiskom demonstranata probijen, ali su demonstrante sa juga, malo iza sredine mosta ka severu, ispred "Parka mira" zaustavili Amerikanci, a most je ličio na pravu ratnu zonu. Kordon je prvi probio demonstrant go do pojasa, ogrnut albanskom zastavom, za njim su krenuli i drugi.
Posle 17 sati demonstranti su sa mosta potisnuti ka jugu, jedna grupa ka džamiji i kružnom toku u Južnoj Mitrovici, druga na šetalište. Javljeno je i da su u sukobima na mostu povređena dvojica novinara, 14 pripadnika tzv. kosovske policije, 10 građana, uhapšeno je pet osoba.
Radna grupa za slobodu kretanja
Kasnije te godine most je bio deo dijaloga Beograda i Prištine. Razgovaralo se o revitalizaciji mosta sredstvima EU, uređenju prostora oko mosta, načinima da se on učini funkcionalnim pa su 25. avgusta 2015. objavljeni zaključci Radne grupe za slobodu kretanja u dijalogu Beograda i Prištine gde je navedeno da su "obe strane zatražile od EU da revitalizuje most u Mitrovici i njegovo okruženje", te da će "izvođač radova 15. oktobra 2015. godine zatvoriti obe strane mosta nepokretnim bankinama i građevinskim ogradama".
Dalje, dogovoreno je da će most biti otvoren za saobraćaj do leta, odnosno najkasnije do kraja juna 2016. godine, a da će u istom periodu biti revitalizovana i glavna ulica, Kralja Petra u Severnoj Mitrovici koja izlazi na most tako što će biti "pretvorena u pešačku zonu".
Uz ovo, tada je dogovorena i objavljena i posebna klauzula prema kojoj će "radna grupa zajedno sa oba gradonačelnika tokom procesa revitalizacije redovno pratiti i preispitivati preovlađujuće političke i bezbednosne uslove u opštinama" kao i da će "do 10. oktobra 2015. godine biti rešeno pitanje mapa administrativnih linija katastarskih oblasti u Suvom Dolu i Brđanima".
Radovi na mostu počeli su oktobra 2015. ali sa kašnjenjem, ali, most do sredine 2016. nije otvoren kako je bilo predviđeno uz optužbe Prištine da "Beograd opstruira dogovoreno", ali i odgovor Beograda da se prvo moraju rešiti bezbednosna pitanja, kao i problem razgraničenja iz zaključaka radne grupe iz 2015.
Betonski zid
Avgusta 2016. EU je objavila da je postignut dogovor o preostalim detaljima, da revitalizacija mosta i okoline počinje 14. avgusta 2016. i da se most, prema dogovorenom projektu, otvori za pešake i vozila u oba pravca. Određen je novi rok za otvaranje mosta, 20. januar 2017. godine, uz istovremeno preuređenje Kralja Petra u pešačku zonu i rešavanje saobraćaja u okolnim ulicama.
Polovinom avgusta 2016. počinju ozbiljni radovi na mostu, ali već u jesen te godine nastaje novi spor oko saobraćajnih rešenja, kružnog toka na severnoj strani mosta, veze kružnog toka sa Ulicom kralja Petra, bezbednosti.
Decembra 2016. srpska strana podiže na severnoj strani mosta iza kružnog toka betonski zid kojim se sprečava direktan pristup sa mosta odnosno sa kružnog toka u Ulicu kralja Petra. Na kraju, ni 20. januara 2017. most nije otvoren, sve je odloženo do daljnjeg. Ulica kralja Petra pretvorena je u pešačku zonu ali je prilaz ulici sa mosta, odnosno iz kružnog toka ostao zatvoren betonskim preprekama.
Već 20. aprila 2017. gradonačelnik Severne Mitrovice privremeno je obustavio radove zbog pogoršane bezbednosne situacije. Četiri meseca kasnije održan je sastanak u Prištini između gradonačelnika Severne Mitrovice i predstavnika tzv. kosovskih institucija. Tada je dogovoreno da Kfor, Euleks i kosovska policija pojačaju prisustvo u zoni glavnog mosta.
Srpska strana je, međutim, insistirala da pre nastavka radova mora imati jasno definisane i garantovane bezbednosne mehanizme.
Ni narednih godina, uprkos pretnjama iz Prištine, sve do sada most nije otvoren. Sve to vreme na mostu su, do pre koji dan, stajale patrole Kfora.
Kurtijevi mostovi
Aprila 2023. godine albanski odbornici SO Severna Mitrovica izabrani na lokalnim izborima koje su Srbi bojkotovali izglasali su odluku da se glavni most na Ibru otvori za saobraćaj. EU je izdala saopštenje da se taj problem ne sme rešavati jednostrano, dok su se Beograd i Srbi sa Kosova i Metohije tome oštro usprotivili.
Avgusta 2024. prištinske vlasti organizovale su tehničko ispitivanje mosta, saopšteno je da je konstrukcija bezbedna, ali most ni tada nije otvoren, UNMIK je pozvao da se pitanje otvaranja mosta rešava kroz dijalog.
Prošle, 2025. godine, Kurti i prištinske vlasti napravile su dva nova mosta preko Ibra u Kosovskoj Mitrovici, jedan za motorna vozila nizvodno od glavnog mosta i jedan, za pešake, uzvodno, pa je značaj glavnog mosta u velikoj meri relativizovan.
Inače, posle rata 1998–1999. godine, Ibar je praktično postao linija razdvajanja Kosovske Mitrovice na severni srpski i južni, albanski deo grada. Glavni most je postao simbol te podele i bezbednosno veoma osetljivo mesto. Godinama su, uz međunarodne snage most čuvali i Srbi sa Severa, čuvene "mostadžije". Više sukoba na mostu pokazali su da Srbi neće dati prelaz preko mosta ni po koju cenu. Jedan od najvećih sukoba bio je za vreme Martovskog pogroma kada je dvoje Srba ubijeno puščanim hicima sa juga, ali, Srbi nisu ni tada popustili niti se povukli sa mosta.
Za 25 godina, od 1999. na mostu i oko mosta desilo se više od hiljadu incidenta u kojima je, uz dvoje ubijenih, 250 Srba teže povređeno, a veći broj ljudi zadobili su lakše povrede.