"Danas na RT" o položaju Srba u regionu: Kako živi srpski narod u Hrvatskoj i Crnoj Gori

Najnepovoljniji položaj Srba je i dalje u Hrvatskoj, a u Sloveniji i Albaniji Srbi nisu priznati ni kao nacionalna manjina, dok su im u sopstvenoj pokrajini na KiM osporena osnovna prava

Objavljen je 18. godišnji izveštaj o položaju Srba u regionu. Zbog lošeg stanja političkih prava, korice izveštaja gotovo deceniju su bile crne. Ove godine odabrana je nešto svetlija nijansa - što autori objašnjavaju kao poboljšanje položaja u Republici Srpskoj i Crnoj Gori.

Međutim, najnepovoljniji položaj Srba je i dalje u Hrvatskoj, a u Sloveniji i Albaniji Srbi nisu priznati ni kao nacionalna manjina, dok su im u sopstvenoj pokrajini na KiM osporena osnovna prava.

Profesor Filozofskog fakulteta i istoričar Čedomir Antić u emisiji "Danas na RT" ističe da izgleda da je za srpski narod u regionu samo njegovo postajanje neka vrsta anomalije i ukazuje da to neprekidno slušamo.

Kako Antić ističe, pitanje odnosa Srba i Hrvata nije pitanje istorijskog iskustva, nacionalizma, ekstremizma, uspeha u ratu, već kako navodi, "pitanje identiteta hrvatskog naroda".

"Oni su se opredelili da imaju negativan identitet. Oni i dalje kao ključnog neprijatelja vide Srbe. Imamo 300 napada godišnje u proseku", ukazuje Antić.

Na pitanje kakvo je stanje u Hrvatskoj kada je reč o školovanju na maternjem srpskom jeziku, sagovornik emisije "Danas na RT" objašnjava da je Hrvatska posle 1996. godine Srbima dala pravo na jezik i školovanje, ali da "to pravo ne priznaje kad god im ne odgovara".

"Tako je bilo i u Vukovaru, Glini, a s druge strane, to je poruka da se Srbi getoiziraju. Nezamislivo je da neko sa ćiriličnom ličnom kartom dođe pred hrvatskog policajca", ističe Antić.

Antić smatra da je uloga SPC u očuvanju srpskog identiteta u Hrvatskoj ogromna.

Kada je reč o Crnoj Gori, Antić ističe da 60-70 odsto stanovništva vodi poreklo od Srba, a da je oko 44 odsto onih koji govore srpski jezik.

"Ali, ako neko ne misli da mu je Srbija matica, ne piše ćirilicom, ako mu Kosovska bitka nije važnija od saradnje sa Kurtijem i Haradinajem zarad evropske budućnosti, on nije Srbin. Postavlja se pitanje da li će Srbi osim toga da dobiju ravnopravnost u lokalnoj samoupravi, i u drugim segmentima imati svoja prava. Ne znam u čemu je problem da se na jednom delu Lovćena vrati kapela. Šta misle da je Tito i dalje živ", pita se Antić.

Govoreći o situaciji na KiM i situaciji oko mosta na Ibru, Antić navodi da Srbi danas opstaju samo zahvaljujući spremnosti na patnju i trpljenje.

"Ovo Srbija ne sme da dozvoli. Ne daju Srbima ljudska prava. Ko to ne vidi zaslepljen je mržnjom prema Srbima i Rusima", zaključuje Antić.