Ko da ih zaštiti: Za terorisanje Srba – "kosovskim" policajcima ni dlaka sa glave

Srbin iz Drena Nenad Rašković na čijim su leđima posle policijske torture dokumentovani krvavi podlivi veličine šake, polomljena rebra, povrede unutrašnjih organa, odlučio je, verovatno zbog težine povreda i potrebe da dobije lekarsku pomoć da slučaj prijavi, pitanje je koliko sličnih slučajeva, sa manjim i ne toliko vidljivim posledicama zauvek ostane neprijavljeno

Policijski inspektorat tzv. Kosova preporučio je tzv. kosovskoj policiji suspenziju dvojice policajaca Regionalne policijske direkcije u Severnoj Mitrovici zbog sumnje da su u slučaju prebijanja Srbina Nenada Raškovića iz sela Dren kod Zubinog Potoka počinili krivično delo "zlostavljanje prilikom vršenja službene dužnosti".

I dok ovaj komesarijat u saopštenju navodi da će "odeljenje za istrage PIK-a, u saradnji sa Osnovnim tužilaštvom u Mitrovici nastaviti da preduzima i druge istražne postupke", kako bi se "u potpunosti razjasnile sve okolnosti i radnje umešanih policajaca", sasvim je drugo pitanje da li će i ovaj slučaj, kao i bezbroj drugih, prethodnih godina i decenija, dobiti ikakav epilog u pravosudnim organima.

Na ovaj zaključak u manjoj meri upućuju "predrasude i neosnovane sumnje u kosovsko pravosuđe", kako se to u Prištini često sugeriše, više surova statistika i činjenice.

Naime, dostupni podaci govore da je u poslednjih dvadesetak godina tek jedan, slovima i brojevima jedan slučaj prebijanja i maltretiranja Srba od strane tzv. kosovske policije dobio sudski epilog.

Uz ovo i slučaj otvaranja vatre na Srbe na kontrolnom punktu kod Bistričkog mosta koji je okarakterisan kao pokušaj ubistva.

U masi ostalih slučajeva, prosto nema dostupnih podaka o sudskom epilogu što ukazuje da ga verovatno nije ni bilo. Činjenica je i da masa prekoračenja ovlašćenja od strane policije, prebijanja i maltretiranja Srba ostane neprijavljena jer, Srbi imaju sve manje poverenja da će njihove prijave dobiti satisfakciju.

Često, Srbe je sramota da PIK-u ili medijima prijave odnosno ispričaju kakva su maltretiranja i ponižavanja doživeli.

Srbin iz Drena Nenad Rašković na čijim su leđima posle policijske torture dokumentovani krvavi podlivi veličine šake, polomljena rebra, povrede unutrašnjih organa, odlučio je, verovatno zbog težine povreda i potrebe da dobije lekarsku pomoć da slučaj prijavi, pitanje je koliko sličnih slučajeva, sa manjim i ne toliko vidljivim posledicama zauvek ostane neprijavljeno.

Pomenuti i jedini dokumentovani slučaj koji je dobio sudski epilog dogodio se januara 2013. godine kada je specijalna jedinica Rosu uhapsila deset Srba iz Leposavića koji su bili u Gračanici. Posle prebacivanja u Prištinu, oni su u policijskoj stanici pretučeni i vređani pa je PIK u saradnji sa Euleksom istražio slučaj, a tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv 11 specijalaca.

Na sudu, jedan od optužnih dobio je kaznu zatvora od 18 meseci, petorica uslovne kazne od jedne do dve godine, petorica su oslobođeni.

U maju 2019. maloletni Srbin iz Leposavića prijavio je da su ga kosovski policijaci fizički povredeli u policijskoj stanici. Pokrenuta je istraga zbog sumnje da je došlo do maltretiranja tokom vršenja službene dužnosti i nanošenja lake telesne povrede.

PIK je preporučio suspenziju petorice policajaca, ali, u dostupnim izvorima nema podatka da je ovaj slučaj dobio i sudski epilog, odnosno da je neko od osumnjičenih policajaca kažnjen.

Drugi slučaj koji je za skoro tri decenije završen konkretnom kaznom kosovskom policajcu dogodio se pre tri godine, na Bistričkom mostu, odnosno na magistrali između Leposavića i Zvečana kada je Srbin Milan Jovanović ranjen u vatri koju je policija otvorila na vozilo u kome se nalazio.

Inspektorat je preporučio suspenziju četvorice policajaca koji su bili uhapšeni, ali ubrzo i pušteni.

Policajac Korab Pepaj koji je pucao na Jovanovića osuđen je na tri godine zatvora dok su trojica njegovih kolega, optuženi za neprijavljivanje krivičnog dela, oslobođeni.

Bez epiloga je i slučaj prebijanja Srbina Miloša Subotića 26. oktobra 2024. godine u Severnoj Mitrovici. Subotić je tog dana uhapšen posle incidenta u gradu, a kasnije je tvrdio da je u policijskoj stanici fizički i verbalno maltretiran.

PIK je preporučio suspenziju dvojice policajaca, slučaj je sa krivičnom prijavom prosleđen Osnovnom tužilaštvu u Mitrovici, policajci su ubrzo vraćeni na posao, a nema podataka u kojoj je fazi taj slučaj sada, odnosno, da li je možda već zatvoren.

Po istom sistemu završen je i slučaj prebijanja pripadnika romske zajednice iz Gračanice avgusta 2023. godine. Nesrećni čovek tvrdio je da su ga u policijskoj stanici svojski tukli petorica policajaca.

PIK je primio prijavu, predmet je bio u fazi preliminarne istrage, u Gračanici su organizovani i protesti Roma, ali nema podatka da li su osumnjičeni policajci suspendovani, optuženi, oslobođeni ili disciplinski kažnjeni.

U raciji u Štrpcu 2007. godine bilo je više povređenih Srba. Pokrenuta je istraga protiv 11 policajaca, sve je zaršeno tako što su petorica dobili "formalne disciplinske mere", odnosno – strogo su ukoreni, dok su šestorica oslobođeni.

Posle tog slučaja, konstatovano je u jednom izveštaju Stejt departmenta, uvedeno je pravilo da u operacijama prema manjinskim zajednicama učestvuje policajac iz te zajednice, i da bude prisutan policajac koji govori jezik osumnjičenih.

U slučaju prebijanja Srbina iz Drena, Nenada Raškovića, koga su policajci vezali lisicama za bukvu a zatim tukli crevom od pola cola, u incidentu su, kako je naveo PIK, učestvovali policajci Regionalne direkcije za sever, a za sada nema podatka da li je prilikom intevrencije u Drenu ispoštovano pravilo da u operaciji učestvuje i policajac iz zajednice prema kojoj se postupa.

Četvorica mladih Srba iz Severne Mitrovice privedeni su 2023. zatim maltretirani i prebijeni u policijskoj stanici a uskraćena im je i medicinska pomoć. Slučaj je bio toliko ozbiljan da je praćen i od strane UNMIK-a, a ombudsman je utvrdio da postoje ozbiljni elementi moguće povrede prava. Na tome je, međutim, sve i ostalo.

Slične sudbine bio je prošle godine i jedan maloletni Bošnjak koji je prijavio da su ga u policijskoj stanici tukli i šamarali. Njegovi roditelji prijavili su slučaj, PIK je potvrdio da je primio prijavu, ali, kako tada, tako i sada, epiloga nema.

Koliko tzv. kosovska policija i pravosudni organi imaju iste aršine u postupanju prema Srbima i prema svojim sugrađanima, Albancima, može se zaključiti i na osnovu još jedne statistike.

Dok se broj kosovskih policajaca koji su suspendovani zbog maltretiranja Srba može izbrojati na prste dve ruke, samo 2022. ukupno je suspendovano ili predloženo za suspenziju 83 kosovskih policajaca.

Iduće, 2021. pod istom merom bilo je 85 policajaca, desetoro njih je dobilo premeštaj, dok je 2022. bilo 157 preporuka za suspenziju. Od 2023. do kraja prošle godine suspendovano je još 286 policajaca, njih šestoro je premešteno.

Samo 2024. uhapšeno je 19 policajaca, podnete su 83 krivične prijave, dok je 2025. 41 policajac uhapšen, podneto je 110 krivičnih prijava.

Što se tiče broja neprijavljenih slučajeva prebijanja, maltretiranja, relevatnih podataka nema. Kao razlozi za neprijavljivanje, u jednom istraživanju civilnog sektora iz 2025. godine, navode se pre svega nepoverenje u policiju, kao i strah od odmazde.

Prema istom dokumentu, 2022. godine od 1.697 prijava PIK-u, samo 3,5 posto bilo je sa Severa, odnosno od strane Srba. Autori su tada upozorili da taj broj može biti obmanjujući upravo zbog toga što nisko poverenje može dovesti do neprijavljivanja. Uz ovo i podatak da je 2017. samo 10 posto ispitanih na Severu imalo poverenje u tzv. kosovsku policiju, tok je u Južnoj Mitrovici ta stopa bila oko 78 odsto.

Uz ovo i podatak da je slučaj ranjavanja dvojice srpskih dečaka, Stefana (11) i Miloša Stojanovića (18) iz Gotovuše kod Štrpca, na Badnji dan 2023. godine, i dalje bez sudskog epiloga.

Presude osumnjičenom pripadniku tzv. kosovskih bezbednosnih snaga Azemu Kurtaju i dalje nema.

Na mogući epilog ukazuje činjenica da je od strane tužioca on najpre osumnjičen za teško ubistvo u pokušaju, a da je krivično delo zatim prekvalifikovano u "izazivanje opšte opasnosti".

Za to delo predviđena kazna je od šest meseci do pet godina zatvora.