Pojačano diplomatsko angažovanje Srbije kako bi pokazala da ne odustaje od KiM, reaktiviranje uloge SB UN, kao i razmišljanje o promeni struktura međunarodnog prisustva na Kosovu i Metohiji, koraci su koje zvanični Beograd treba da preduzme ukoliko izostane reakcija NATO povodom najnovijih dešavanja i najavama o mogućem povlačenju Kfora sa ključnih pozicija na KiM i otvaranja Mosta na Ibru.
Ovako diplomate vide moguću reakciju Srbiju, a nakon pisma koje je predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu, dok se sistemski pritisak na Srbe na Kosovu i Metohiji pojačava svakodnevno svakom novom jednostranom akcijom Prištine usmerenom ka pogoršavanju položaja srpskog naroda. Za to vreme iz Brisela stiži "učtivo" sročena i upakovana saopštenja evropskih predstavnika, dok zapadni međunarodni zvaničnici uveravaju da je bezbednosna situacija bolja, da rešenja treba da uzmu u obzir potrebe svih zajednica, navodeći kako i druge nealbanske zajednice žive isto.
I dok iz Brisela stižu saopštenja koja treba da "pomire" obe strane u cilju pronalaženja najboljeg rešenja držeći se i dalje dijaloga i normalizacije, iz Moskve šalju jasna upozorenja na situaciju u autonomnoj pokrajini KiM i na porast namernog sistemskog terora nad srpskim stanovništvom.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da NATO ima silu koja je jedina u stanju da kontroliše ponašanje prištinskih institucija. Ukoliko izostane reakcija, Milivojević očekuje početak ozbiljnije političke i diplomatske aktivnosti na odbrani interesa.
"Diplomatskim aktivnostima treba da se osnaže srpski argumenti i da pitanje KiM dođe na dnevni red nadležnih mehanizama UN-a, kao i da se osnaži Rezolucija 1244 i njena obaveznost", ukazuje Milivojević za RT Balkan.
Pismo je zbog toga, kako kaže, upućeno NATO-u, "jer ima tvrdu moć".
"Videćemo da li će biti reakcije. Ukoliko ne bude, Srbiji ostaje jedino sredstvo da se obrati mesnom nadležnom – SB UN, zato što je Rezolucija 1244 i dalje na snazi i obavezujuća je", objašnjava Milivojević.
Kako ističe, "ovo je test i za NATO, u kojoj meri je veran mandatu koji sprovodi kroz Kfor, a koliko nešto što je geopolitika zapadnog saveza i zapadnih centara moći".
"Lično mislim da sve ovo što radi Kurti, to što se prećutno tolerišu i najnovije mere i akcije sa procenom da je bezbednosna situacija pozitivna, kao i da treba reducirati angažovanje Kfora i usmeri na bezbednosne strukture tzv. Kosova, je ista politika koja ima jedinstveni cilj da se nametne i potvrdi 'kosovska državnost'. Pesimista sam oko moguće reakcije gospodina Rutea", navodi Milivojević.
U tom pravcu, kako ukazuje, i Kurtijeva i strategija NATO se poklapaju, "da se kosovsko pitanje što pre reši jer se globalni odnosi menjaju i ulazi se u formiranje nove ravnoteže snaga". Globalni odnosi se, kako podseća, "kreću na relaciji Vašington–Moskva–Peking i u takvim okolnostima, ističe "zapadni interesi su da se njihove sfere interesa u datim okolnostima zaokruže".
Drugi motiv je smatra Milivojević, interes regionalnih sila, Berlina i Londona, koji će uticati na NATO da se politika Prištine podrži.
"Berlinska politika podrazumeva nove granice sa 'Kosovom' kao nezavisnom državom i Srbijom bez KiM. Oni žele da osnaže svoju poziciju podstičući sve ovo", ocenjuje Milivojević.
Nekadašnji ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije Živadin Jovanović ocenjuje da Beograd treba da reaktivira i reafirmiše ulogu Saveta bezbednosti UN u vezi sa rešavanjem problema na Kosovu i Metohiji, pošto se, kako ukazuje, "sada NATO i EU, koji su od početka na strani separatizma i terorizma, odriču svake odgovornosti kada je reč o bezbednosti srpskog naroda".
"Srbija mora svim mirnim sredstvima da brani svoja prava po osnovnim principima međunarodnih odnosa, svoj narod koji je životno ugrožen, kao i sve ono što joj po pravu i istoriji pripada. Beograd treba paralelno da traži izvršavanja svih neizvršenih obaveza takozvane međunarodne zajednice prema Srbiji", istakao je Jovanović za Srnu.
On je izrazio podršku inicijativi da se hitno zatraži sednica SB UN o KiM zbog nasilja koje se tamo sprovodi nad Srbima, te istakao da tu priliku treba iskoristiti za pokretanja pitanja neizvršenih obaveza prema Srbiji i srpskom narodu koje su utvrđene Rezolucijom UN 1244.
"Među tim neizvršenim obavezama na prvom mestu je uspostaviti zahtev za slobodan, bezbedan i dostojanstven povratak 250.000 proteranih Srba i drugih nealbanaca na Kosovo i Metohiju, kao i pokretanje prava na povratak dogovorenih kontingenata vojske i policije Srbije", rekao je Jovanović i naveo da Srbija "treba da traži i poništavanje svih odluka i promena koje su nastale od vremena donošenja Rezolucije 1244 do danas, među kojima je formiranje tzv. kosovskih bezbednosnih snaga".
On je istakao da treba da se razmišlja i o tome da se promeni struktura međunarodnog prisustva na Kosovu i Metohiji.
"Države koje su nosioci globalnih odnosa kao što su Rusija, Kina, Indija i zemlje BRIKS-a koje su članice SB UN nose odgovornost za ukupnu situaciju na svetu imaju prava da učestvuju u jednoj takvoj pozamašnoj i izuzetno odgovornoj misiji kao što je održavanje dela srpske teritorije pod istinskim punim mandatom Saveta bezbednosti", rekao je Jovanović.
Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova danas je ukazala da se "ugnjetavanje na etničkoj osnovi dešava uz prećutno odobrenje međunarodnih snaga raspoređenih u ovom delu Srbije pod pokroviteljstvom NATO-a, EU i UN".
Moskva je pozvala sve međunarodne organizacije da preduzmu sveobuhvatne mere kako bi sprečile potencijalnu humanitarnu katastrofu na Kosovu i Metohiji. Prema njenim rečima, s obzirom na kontinuiranu krajnju nestabilnost u pokrajini, povlačenje Kfora sa ključnih lokacija raspoređivanja je neprihvatljivo.
"Multinacionalni kontingent raspoređen u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN mora nastaviti da u potpunosti obavlja svoje dodeljene dužnosti bez učešća očigledno nepouzdanih kosovsko-albanskih snaga bezbednosti", navela je Zaharova.
Ranije je, predsednik Srbije izjavio da je pismo generalnom sekretaru Marku Ruteu poslao u nameri da ostane pisani trag da je upozorio na, kako je rekao, divljanje Aljbina Kurtija. Kako je rekao, odgovor očekuje do ponedeljka ili utorka.
Prethodno je, i šef Misije Oebs na KiM Džerard Mekgark istakao je i da su Srbi na KiM najviše zabrinuti zbog pristupa pravdi, imovini i uslugama, a kada je u pitanju rušenja kuća na Gazivodama, da je "sasvim opravdano što je usledila snažna međunarodna reakcija, jer svi pravni putevi nisu bili u potpunosti iskorišćeni i okončani, a ipak su preduzete mere izvršenja". Pod snažnom reakcijom, Mekgark misli verovatno na saopštenja, a pod brzom reakcijom tzv. kosovske policije podrazumeva odluku o suspenziji dva poslodavca.