Srbija i Balkan
Dodik o novoj proceduri za glasanje u BiH: Kako su nas poistovetili sa Filipinima?
Predsednik SNSD-a Milorad Dodik ukazao je da način na koji će se glasati u BiH na izborima u oktobru postoji na Filipinima, Mongoliji, Kirgistanu i Iraku i da je u tim zemljama izazvao razne probleme – zastoje na na biralištima, pregrejavanje skenera, zaglavljivanje listića
Predsednik SNSD Milorad Dodik reagovao je na proceduru glasanja na predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini i upitao da li su Centralna izborna komisije Bosne i Hercegovine i Kristijan Šmit "uzeli sve u obzir o optičkim skenerima kada su odlučili da nas pridruže Filipinima, Mongoliji, Kirgistanu i Iraku?"
On je to rekao komentarišući komplikovanu proceduru glasanja koja će se primeniti 4. oktobra na opštim izborima i nabrajajući kakve je sve probleme ovakav način glasanja izazvao u drugim zemljama.
"Sistem sa optičkim skenerima prilikom glasanja na izborima, kakav je uveden u BiH, imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak, a samo će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener čime se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu", istakao je Dodik.
Kako je dodao sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svetu kada je reč o primeni izbornih tehnologija.
On je u autorskom tekstu za SRNU napisao da je Savezni ustavni sud Nemačke 2009. godine presudio da korišćenje elektronskih glasačkih uređaja nije u skladu sa ustavnim načelom javnosti izbora, jer birači bez posebnog tehničkog znanja nisu mogli pouzdano da provere ključne korake glasanja.
"Nakon lošeg iskustva iz 2005. godine, Nemačka se vratila klasičnom glasanju putem papirnih listića i ručnom brojanju glasova. Od uređaja su odustale i Holandija i Irska, koje su se takođe vratile ručnom brojanju glasova, jer nije postojala dovoljna sigurnost da su pouzdanost sistema i tajnost glasanja obezbeđeni. Francuska je 2008. godine zabranila dalje uvođenje elektronskih glasačkih uređaja opštinama koje ih do tada nisu koristile. Danas približno tri odsto francuskog biračkog tela ima mogućnost glasanja na takvim uređajima, dok se za veliku većinu birača koriste papirni glasački listići", objasnio je.
Govoreći o drugim članicama EU, istakao je da Malta i Letonija koriste optičko skeniranje papirnih glasačkih listića, ali po proceduri koja se značajno razlikuje od sistema koji je uveden u BiH.
"Birači naime glasaju na klasičan način i nemaju neposredan kontakt sa skenerima. Nakon završetka izbornog dana, zapečaćene glasačke kutije transportuju se na centralno mesto za brojanje glasova, gde članovi izbornih komisija otvaraju kutije i skeniraju listiće. Bez obzira na to što birači nemaju neposredan kontakt sa skenerima, Letonija je na lokalnim izborima 2025. godine imala mnogo tehničkih problema, pa se na mnogim mestima moralo preći na ručno brojanje. Sistem sa optičkim skenerima kakav je uveden u BiH imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak. Jedna od ključnih razlika jeste broj glasačkih listića. Birači u Mongoliji, na Filipinima i u Iraku imaju jedan jedinstveni glasački listić, dok u Kirgistanu dobijaju dva odvojena listića", objasnio je.
Kako je naveo, "jedino će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener". Time se, nastavio je, proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu, a sve to čini BiH jedinstvenim slučajem u svetu kada je reč o primeni izbornih tehnologija".
"Kada se osvrnemo na iskustva navedenih zemalja, nailazimo na zanimljive primere. Na parlamentarnim izborima 2024. godine u Mongoliji OEBS je, između ostalog, zabeležio sledeće probleme povezane sa primjenom izborne tehnologije: 1. U određenom broju slučajeva bila je ugrožena tajnost glasanja jer su neki birači ubacivali listiće u skener licem prema gore; 2. Propisi nisu dovoljno jasno uređivali postupak u slučaju neslaganja rezultata elektronskog i ručnog brojanja; 3. Na oko 14 odsto posmatranih biračkih mesta zabeleženi su slučajevi problema sa očitavanjem otiska prsta", istakao je.
Objasnio je da je na Filipinima ovaj sistem glasanja sa optičkim skenerima imao probleme poput zaglavljivanja i odbijanje listića, pregrejavanja i potrebe za zamenom uređaja, duge redove na mestima na kojima su nastajali tehnički problemi, slučajeve u kojima su birači ostavljali listić kako bi ga komisija kasnije skenirala, kao i pojavljivanje mrlja od tinte na glasačkim listićima.
"U Kirgistanu je OEBS na parlamentarnim izborima 2021. godine, kada su korišćeni ovi skeneri, zabilježio probleme: 1. Povremene tehničke kvarove skenera i biometrijskih uređaja za identifikaciju birača; 2. Pojedini birački odbori rezultate iz skenera su jednostavno prepisivali u zapisnik bez prethodnog, propisanog ručnog brojanja; 3. Neusklađenost broja izdatih i neiskorišćenih listića sa brojem listića u glasačkim kutijama; 4. Brojanje je negativno ocenjeno u više od trećine posmatranih slučajeva jer komisije nisu uredno sprovodile nezavisnu ručnu kontrolu", nabrojao je.
Kako je naveo, OEBS je posmatrao i prevremene parlamentarne izbore u Kirgistanu 2025. godine, a jedan od zaključaka bio je da je poverenje u izborni proces umanjeno zbog nedovoljne transparentnosti tehnologije.
"Među problemima zabeleženim 2025. godine bili su: 1. Nije bilo nezavisne sertifikacije uređaja niti nezavisnog testiranja; 2. U više od 30 odsto posmatranih slučajeva skeneri su prerano povezani na mrežu tokom glasanja, iako je prenos podataka bio predviđen nakon zatvaranja biračkih mjesta; 3. Bilo je tehničkih problema sa skenerima, kao i sa internet vezama na biračkim mestima; 4. Najveći problem nastao je posle glasanja – komisije nisu izvršile obavezno ručno brojanje, već su samo prepisivale rezultate sa skenera u zapisnike", analizirao je.
Na parlamentarnim izborima u Iraku 2021. godine, kako je naveo, posmatračka misija EU zabeležila je kvarove pojedinih optičkih skenera, probleme sa elektronskim prenosom rezultata sa više hiljada biračkih mesta, nedovoljnu javnu dostupnost podataka o sertifikaciji i reviziji elektronskog sistema, kao i izostanak ručne provere listića koje su skeneri proglasili nevažećim.
Inače, Bosna i Hercegovina bira dugačak spisak institucija: Predsedništvo BiH (3 člana), Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (42 poslanika), Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (98 poslanika), predsednik i dva potpredsednika Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske (83 poslanika), kao i skupštine 10 kantona u Federaciji BiH (289 zastupnika). U Centralni birački spisak upisano je 3.414.365 birača.
Live
