Albanske partije bile su više od godinu dana kao rogovi u vreći. Nije bilo dogovora o kandidatu za "predsednika" koji bi bio po meri, što je kočilo formiranje privremenih institucija na KiM, a onda je došlo do obrta. Samoopredeljenje i Demokratski savez Kosova pomirio je pravnik i profesor Bekim Sejdiju, te se čini da je politički rasplet blizu. No, i dalje nema garancija da će doći do konstituisanja kvaziparlamenta i tzv. vlade.
Izbor je neizvestan pogotovo što je večeras predsednik Demokratskog saveza Kosova, Ljumir Abdidžiku izjavio da šest poslanika te stranke neće da glasa za predloženog kandidata Bekima Sejdiua za predsednika.
Ipak, odgovor na pitanje ko je umešao prste u dogovor oko kandidata za predsednika, što je uvod u rešenje krize, daje biografija kandidata.
Sejdiju je bio prvi "ambasador" tzv. Kosova u Ankari, a onda se preselio u Njujork gde je bio "generalni konzul" Prištine. Karijeru je nastavio u Kanadi, takođe kao "ambasador".
Bio je i sudija tzv. Ustavnog suda i tada je dao sud o Zajednici srpskih opština rekavši da bi ovaj dogovor Beograda i Prištine sklopljen u Briselu napravio "ustavnu anomaliju".
On je u izdvojenom mišljenju ocenio da predloženi model ZSO uvodi "teritorijalno zasnovanu razliku u pravima unutar srpske zajednice", ali i između Srba i pripadnika drugih zajednica koji žive u istim opštinama. Uz ZSO je upotrebio termin "etnocentrična", govoreći da bi njeno formiranje na predloženi način bilo u suprotnosti sa principima multietničnosti i nediskriminacije.
"Očigledno je da bi samo kosovski Srbi koji žive u opštinama sa srpskom većinom bili 'ovlašćeni' da uživaju povlašćen politički položaj", napisao je tada, između ostalog", naveo je on.
Ustavni sud tzv. Kosova je zatim odlučio da dogovoreni principi o ZSO nisu u potpunosti usaglašeni sa "duhom Ustava Kosova" i da bi ugradnja principa u zakonski akt i u statut zajednice "trebalo da bude u skladu sa ustavnim standardima" lažne države.
Dakle, Sejdiju je ispunio sve kriterijume, za Prištinu, a i Zapad.
Studirao je u Prištini, Ankari, Sarajevu i Bolonji, a na policama ima odlikovanje parlamenta države Njujork, Ključ grada Vustera (Masačusets, SAD) i odlikovanje od ministra spoljnih poslova Turske.
U prvom obraćanju javnosti, nakon što su lideri partija Aljbin Kurti i Ljumir Abidžiku objavili da su se saglasili oko imena kandidata, Sejdiju je rekao da je "počastvovan poverenjem koje su mu obe stranke ukazale".
"Svestan tereta i odgovornosti koju nosi položaj predsednika, ali i aktuelnog političkog konteksta, stavio sam se u službu 'republike' i naših građana da služim predano", rekao je on.
Ponovio je da je glavni motiv za prihvatanje kandidature bila "želja da se služi 'zemlji'".
Na tzv. Kosovu "predsednik" se bira u skupštini, a potrebno je najmanje 80 glasova da bi bio izabran u prvom krugu. Ako ih ne bude ni u drugom pokušaju, u trećem se prag spušta na 61 glas. Samoopredeljenje ima 53 poslanika, a DSK 18, ukupno 71. S obzirom na to da su, kako pišu albanski mediji, neki iz DSK protiv, i dalje postoje šanse da tzv. predsednik bude izabran iz trećeg pokušaja. Za izbor tzv. vlade potreban je 61 glas.
Istoričar i politički analitičar Srđan Graovac rekao je za RT Balkan da i je dalje neizvesno hoće li doći do rešenja političke situacije na KiM, ali i ako do njega dođe, onda će to biti rezultat spoljnog faktora.
"U ovom trenutku nema garancije da će se dogovor biti realizovan. Kriza u Prištini traje preko godinu dana. Ništa nije gotovo. Ključna je uloga međunarodnog faktora. Pritisak spolja će ići i da se obnovi dijalog sa Beogradom oko Zajednice srpskih opština. Čak iako dođe do dogovora oko izbora "predsednika" ne znači da će biti oko tzv. vlade. Potrebni su i glasovi manjima. Pre svega, zavisi od spoljnog faktora, jer je on gospodar života i smrti na Kosovu i Metohiji. Može da se desi da i onaj koji je pobedio ne formira institucije. Ako Zapad bude hteo, možda ne bude Kurti, nego neko drugi. Najrealnije je sada reči da će se pregovori za formiranje institucija nastaviti", analizira Graovac.
Kako je rekao, Sejdiju kao figura nije presudan, već ono što Zapad bude rekao.