Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić, koji je nedavno izjavio da žali što nije učestvovao u pogromu srpskog stanovništva u Hrvatskoj tokom "Oluje", sada preti političkim potezima Zagreba prema Srbiji zbog ispraćaja generala Ratka Mladića uz državne i vojne počasti, ocenivši da je time pokazano "pravo lice Srbije".
"Sada je na potezu Evropska komisija, na potezu je svetska i evropska politika te, naravno, hrvatska politika, koja će doneti odluku i povući poteze u skladu sa hrvatskim interesima", poručio je Anušić.
On je ocenio da način na koji je general ispraćen pokazuje "kakva je politika Srbije i kakva će ona biti u budućnosti".
Šta bi tačno Zagreb mogao da preduzme, Anušić nije otkrio. Za sada je, kako je rekao, potrebno dobro razmisliti, i to "hladne glave", kako bi se izabrale "najefikasnije mere".
Anušić je, nakon ovogodišnje proslave "Oluje" u Hrvatskoj, izjavio da žali što nije učestvovao u toj vojnoj operaciji, a potom uputio i zapretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da će se "videti ko će gde na kraju završiti".
Ovaj hrvatski ministar, koji danas Srbiji deli lekcije, inače je učesnik rata u BiH, o čemu je pre nekoliko godina sa ponosom govorio u kasarni "Stanislav Baja Kraljević" u Mostaru, na mestu nekadašnjeg logora "Heliodrom" pod kontrolom HVO, u kojem su, prema nalazima Haškog tribunala, zatočenici bili izloženi mučenju, brutalnom prebijanju i nečovečnom postupanju.
Anušić je tada istakao da je upravo na tom mestu bio 1993. godine, kada se kao pripadnik HVO borio u Mostaru.
On je, inale, u rat ušao još kao sedamnaestogodišnjak, kada je napustio srednju školu i priključio se 106. brigadi Zbora narodne garde. Prošao je više ratišta u Hrvatskoj i BiH, a u januaru 1993. godine učestvovao je u operaciji "Maslenica", tokom koje su stradali srpski civili, dok je veliki broj Srba napustio to područje.
Za svoj ratni angažman Anušić je odlikovan, između ostalog, Spomenicom Domovinskog rata i odlikovanjem za učešće u zločinačkoj akciji "Bljesak", tokom koje je sa područja Zapadne Slavonije proterano oko 80.000 Srba.
U toj operaciji, koja je počela 1. maja 1995. godine, oko 16.000 pripadnika hrvatskih snaga napalo je manje od 4.000 pripadnika Zapadnoslavonskog korpusa Srpske Vojske Krajine. Iznenadnim napadom presečeni su Pakrac i Okučani sa okolinom, a oko 6.000 Srba našlo se u okruženju hrvatskih snaga.
Napad je počeo u ranim jutarnjim satima, dok je stanovništvo bilo zatečeno na spavanju. Jordanski pripadnici UN snaga, koji su bili raspoređeni u tampon-zoni, povukli su se u svoje baze nakon početka operacije.
Usledila je kolona srpskih izbeglica koja je pokušavala da se probije prema Republici Srpskoj. U operaciji su stradali i civili, dok je oko 1.500 pripadnika Srpske vojske Krajine zarobljeno.
Nisu samo Srbi i Srbija hrvatskom ministru trn u oku. Anušić je često oštro govorio i o Rusiji, tvrdeći da Evropa mora da bude dovoljno jaka da bi se suprotstavila Moskvi.
On je u jednoj od svojih izjava čak i zapretio Moskvi, poručujući da bi Evropa, ukoliko dođe do sukoba, mogla da "slomi zube" Rusima.