Brisel ili Beograd: Šta je nateralo Savet REM-a da iz četvrtog puta izabere predsednika?

Najrasprostranjenije teorije kažu da su članove zbližili ljubav nekih prema EU i mržnja drugih prema provladinim medijima

Gotovo dve godine Regulatorno telo za elektronske medije (REM) postojalo je više samo kao adresa: Saveta nije bilo, pa nije imao ko da odlučuje o prijavama protiv medija, niti da izdaje, produžava ili oduzima dozvole, bira članove UO javnih servisa, donosi podzakonske akte... A onda je juče, posle čitavog niza obrta – od praznog Saveta REM-a, preko zakasnelog, pa poništenog i ponovljenog konkursa, do ostavki četiri člana, njihovog povratka i tri neuspešna pokušaja izbora predsednika, Savet iz četvrtog puta izabrao Stevicu Smederevca. I to jednoglasno.

Ova vest mogla bi da se nađe i u rubrici "Verovali ili ne" –  ne samo zbog zapleta koji su pratili konstituisanje novog Saveta, već i zbog toga što se njegov osmočlani sastav (Stevica Smederevac, Milan Petković, Miloš Garić, Mileva Malešić, Rodoljub Šabić, Snežana Miljković, Ira Prodanov Krajišnik i Dubravka Valić Nedeljković) posmatra kroz pretpostavku o odnosu 4:4, da su četiri člana bliža vlasti, a četiri opoziciji, ili kako se predstavljaju, nezavisni. 

Stručnost Stevice Smederevca nije sporna: reč je o iskusnom medijskom profesionalcu – diplomiranom pravniku i magistru menadžmenta u kulturi, koji je više od 25 godina radio i na komercijalnim televizijama i na javnim servisima, bio i novinar i urednik i direktor. Više od decenije proveo je u REM-u na poslovima nadzora i analize programa. 

Ipak, njegova biografija sama po sebi ne objašnjava ovo čudo neviđeno oličeno u osam glasova "za". Tako se medijska čaršija od juče u pola glasa pita: koja ih je sila ujedinila? Najrasprostranjenije teorije kažu da su po sredi zapravo dve sile: jedna se zove nevidljiva ruka Brisela, a druga "Informer".

Zastupnici prve teorije smeju da se zakunu da ih je zbližio Brisel, malo iz želje da Srbija ostane na evropskom putu, malo i zbog toga što ne žele da se zamere evropskim partnerima. Pobornicima te teze ide u korist to što ni vlast nije krila koliko je pirueta u vazduhu morala da izvede kako bi ispunila zahteve Evropske unije u vezi sa REM-om.

"Zaista me je bilo sramota kako su izgledali razgovori o REM-u, koliko smo se kao država ponižavali, na šta smo sve pristajali, šta smo sve radili, da je u jednom trenutku to moralo da bude prekinuto (...) Jedini je princip bio oni moraju da imaju većinu. Kako da imaju većinu, zašto, gde to piše, zbog čega? Ne zna se. I od sedam prema dva, poklonite im šest prema tri. Hajde, učinite im da ne biste imali dvotrećinsku većinu, da ne možete da donosite odluke protiv nekih od njihovih medija, dajte im da bude pet prema četiri", kazao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u decembru 2025. godine, pošto je polovina tek izabranih članova podnela ostavke. 

A izgleda da je nevidljiva ruka Brisela bila prisutna i kada se četvoro kandidata, koji su prethodno podneli ostavke, vratilo u Savet. Dok je za Demokratsku stranku to bila "izdaja borbe građana i studenata", za SRCE "greška" koja je "samo dobra za predsednika Srbije Aleksandra Vučića", stari-novi članovi su se izgovarali kako bi vlast u suprotnom:

"Dobila priliku da naše postupanje predstavlja kao suprotno zakonu, a da sopstvenu odgovornost za višegodišnje nefunkcionisanje REM-a, nastavak institucionalne blokade i posledice koje takva blokada ima po vladavinu prava i evropski put Srbije prebaci na nas i na organizacije i građane koji su se borili za zakonit REM".

Druga teorija kaže da je saglasje postignuto zato što su opozicioni kandidati prihvatili predlog suparničke strane kako bi tokom izborne kampanje pod lupu stavila provladine medije, a pre svih TV Informer. Naime, bez predsednika Saveta, REM nije mogao da izmeni listu televizija koje nadgleda i morao bi da ostane na izboru koji je načinio prethodni saziv 2023. godine. A na toj listi nije se nalazio "Informer", televizija čije su gašenje kroz peticiju tražili studenti u blokadi Fakulteta političkih nauka. Zastupnici ove teorije kažu da je računica "nezavisne četvorke" zasniva na pretpostavci da će se tokom predizborne kampanje ova televizija toliko ogrešiti o zakon da Savet neće imati izbora nego da joj oduzme dozvolu. 

Dok većina raspravlja o mogućim scenarijima koji su doveli do izbora predsednika Saveta REM-a, lider Srpskih suverenista Vukša Dragović u ovom izboru vidi nešto sasvim drugo: 

"REM je za sada odbranjen od nevladinih organizacija koje su pokušale da ga preuzmu, na čelu sa Majom Stojanović iz Građanskih inicijativa".

Ali priča nije završena. Savetu i dalje nedostaje deveti član, koji treba da bude izabran iz redova nacionalnih manjina. U odnosu četiri prema četiri, on bi mogao da bude jezičak na vagi.

Predsednik je izabran. Većina – još nije.

*autor je bio član Saveta REM-a od 2020. do 2024.