Takozvani ustavni sud lažne države Kosovo presudio je, odluka je objavljena juče, da skupština u Prištini nije konstituisana protivno ustavu, da je shodno tome i vlada "Kurti 4" izabrana u skladu sa tim aktom, a dao je i rok do 6. oktobra za izbor novog predsednika nazovi države.
I pored ove odluke, međutim, nikome u Prištini, sem možda Kurtiju i njegovoj najbližoj okolini, nije jasno šta sledi dalje, kakvoj će novoj pravno–političkoj vratolomiji i zavrzlami pristupiti premijer koji već skoro dve i po godine tzv. Kosovom vlada više u ostavci nego u redovnom mandatu. Da li je tzv. Kosovo pred novim, parlamentarnim izborima, trećim za dve godine, ili će blokada institucija nazovi države biti otklonjena.
Tek podsećanja radi, Kurti je dobar deo 2025, pa i ove 2026. proveo vladajući tzv. Kosovom u ostavci, prošle godine održano je 57 propalih sednica skupštine tzv. Kosova samo kako bi Kurti prevukao izbore za kraj decembra, termin koji njemu odgovara, kada na KiM, za božićne i novogodišnje praznike stiže dijaspora gde je njegov najveći rezervoar glasova.
Ni ti izbori nisu međutim razrešili krizu, usledili su novi u junu ove godine koji su Kurtiju doneli još mršaviji rezultat i više nego tanku većinu. U međuvremenu istekao je i mandat Vjosi Osmani a Kurti i opozicija nikako da se nagode, kao da odlučuju o predsedniku Amerike, ko je ličnost koja će na čelo lažne države i koja bi mogla da pomiri i sabere prištinske "rogove u vreći".
U juče objavljenoj odluci, pravoj pravnoj vratolomiji, ustavni sud utvrdio je da je Skupština konstituisana nakon isteka roka od 30 dana, ali da "istek ovog roka ima za posledicu početak računanja ustavnih rokova za izbor predsednika, u slučaju kada je funkcija upražnjena, kao i za formiranje vlade".
Sud je utvrdio da je rok od 60 dana za izbor predsednika počeo da teče 8. avgusta 2026. godine i da ističe 6. oktobra 2026. godine. Takođe, naloženo je da poslanici "treba što pre da izaberu i potpredsednika Skupštine Kosova iz redova druge najveće parlamentarne grupe, a to je Demokratska partija Kosova".
Takođe, podsećanja radi, isti sud krajem prošle godine izričito je ocenio da skupština nije konstituisana ako nije izabran jedan od ustavom predviđenih potpredsednika, u tom slučaju potpredsednik iz redova srpskog naroda. Dakle, prošle godine, skupština bez jednog potpredsednika nije bila konstituisana, ove godine bez jednog potpredsednika je – konstituisana.
Šta ove odluke znače ostaje da tumače pravni stručnjaci, tek saradnik Kosovskog demokratskog instituta Eugen Cakoli ocenio je da u aktuelnom slučaju pred ustavnim sudom ostaje sporno i nerešeno pitanje – "ko će narednog dana, 7. oktobra, odrediti 8. ili 15. novembar kao datum novih izbora, ukoliko eventualno ne bude izabran predsednik".
Izvršni direktor "Kosovskog pravnog instituta" Ehat Miftaraj konstatovao je da ustavni sud "za godinu dana dva puta menja i sudsku i parlamentarnu praksu".
"Ustavni sud igra ulogu Deda Mraza. Za novogodišnje praznike svakome po jedan poklon", objavio je Miftaraj na Fejsbuku ocenjujući da "sudije u ovom slučaju igraju ulogu političara koji krše ustav".
Sa druge strane, DPK je pozdravila odluku suda i zatražila da se "odmah sazove sednica parlamenta na čijem bi se dnevnom redu našle izmene Zakona o Specijalizovanim većima". Po oceni DPK, glasanje o tom predlogu je "nacionalni prioritet" i povezan je sa "naporima za pravdu i zaštitu vrednosti rata OVK".
Inače, posle presude u Hagu, i 81 godine robije izrečene Hašimu Tačiju i komandantima tzv. OVK, DPK je predložila izmene zakona o Specijalizovanim većima prema kojima bi u "slučaju ukidanja prvostepene presude Tačiju, Veseljiju, Seljimiju i Krasnićiju i vraćanja predmeta na novo suđenje, postupak bio nastavljen na tzv. Kosovu. Takođe, DPK predlaže ograničavanje visine kazne na 15 godina kao i mogućnost predsedničkog pomilovanja.
Direktor instituta za javna istraživanja iz Gračanice Vladan Trifić je za Kosovo onlajn izjavio je da je odluka Ustavnog suda – "najblaže rečeno smešna i da čak i kod laika budi sumnju u nameru tog suda".
"Ustavni sud je u odluci naveo da je rok za izbor predsednika počeo da teče 6. avgusta i da 60 dana ističe 6. oktobra. Međutim, postoji drugi član Ustava koji kaže da vršilac dužnosti predsednika može svoju funkciju da obavlja šest meseci i taj rok ističe 4. oktobra. Tu dolazimo u pravni vakuum od 4. do 6. oktobra, pa je moguće da će se neko, da ga nazovemo Aljbin Kurti, proglasiti carem, kraljem Kosova i Metohije... Šta god, jer neće postojati nikakav ustavni mehanizam niti ustavna zaštita da se tako nešto spreči", izjavio je Trifić za "Kosovo onlajn".
Trifić je, međutim, obzirom da nije objavljena cela odluka suda, ostavio mogućnost greške, odnosno da je loše prevedeno ili da su tendenciozno izvučene pojedine rečenice iz kompletne odluke.
"Prva stvar o kojoj je ustavni sud odlučivao je da li je skupština legalno konstituisana. I došli su do zaključka da nije legalno konstituisana, jer su svi rokovi istekli. Ali, oni su došli do sledeće odluke – da je vlada izabrana u skladu sa ustavom. Dakle, skupština koja nije zasnovana na ustavu je izabrala vladu koja je zasnovana na ustavu", izjavio je Trifić.
I po mišljenju advokata Valjdeta Hodže "poslednja odluka Ustavnog suda Kosova je pravno neobična", ali je "uprkos pravnim nedoumicama donela rešenje institucionalne krize".
"Pomalo je čudno što je ustavni sud utvrdio da je skupština konstituisana nakon ustavnog roka, a istovremeno priznao i skupštinu i vladu. Drugo, iznenađujuće je i pitanje potpredsednika skupštine. U ranijoj odluci, sud je utvrdio da se skupština ne može smatrati konstituisanom sve dok se ne izaberu svi potpredsednici. U ovom slučaju, jedan potpredsednik još uvek nedostaje, a sud ipak zahteva da se to mesto popuni što je pre moguće", rekao je Hodža.
Po njemu sada postoje dve mogućnosti – ili izbor predsednika tzv. Kosova u predviđenom roku ili raspuštanje skupštine i održavanje novih izbora 15. novembra.
Politički analitičar Astrit Gaši naveo je da je sud svojom odlukom "poštedeo Pokret Samoopredeljenje" time što nije proglasio da je Vlada formirana van ustavnog osnova, preneo je portal Dukađini.
"Odluka je strukturirana tako da Samoopredeljenje, konkretno preko svojih sudija, odnosno preko sudijskog trojca, odigra ulogu kako njima odgovara. Cilj je bio da se spreči da se konstituisanje Skupštine oceni kao nešto što se desilo van ustavnih rokova, što bi vladu učinilo neustavnom. U tom smislu, oni su zaštitili Pokret Samoopredeljenje", izjavio je Gaši.