Podnošenjem ostavke Aleksandra Vučića i njenim prijemom u Skupštinu Srbije danas je počeo da teče rok od tri meseca, u kojem Ana Brnabić može biti vršilac dužnosti predsednika države. U istom roku moraju se raspisati i održati predsednički izbori, makar prvi krug. S obzirom da je Vučićeva ostavka jutros stigla u Skupštinu Srbije, a predsednica parlamenta Ana Brnabić je preuzela funkciju u Predsedništvu, izbori za prvog čoveka države moraju biti održani najkasnije do 28. decembra.
Prema članu 14 Zakona o izboru predsednika, predsednik Republike može podneti pismenu ostavku, koju dostavlja predsedniku Narodne skupštine.
"Mandat predsednika Republike prestaje kad ostavka prispe u Narodnu skupštinu. Predsednik Republike dužan je da obavesti javnost o tome da je podneo ostavku i pri tome može da obrazloži ostavku", navodi se u aktu.
Ako predsedniku Republike prestane mandat pre vremena na koje je izabran, izbori se raspisuju tako da se glasanje održi najkasnije tri meseca od dana kada predsedniku Republike prestane mandat, predviđa deseti član zakona. Isti član predviđa da od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana.
Prema Zakonu o predsedniku, član 17, "ako predsednik Republike podnese ostavku, bude razrešen ili sprečen da izvršava svoju funkciju, zamenjuje ga predsednik Narodne skupštine najduže tri meseca".
"Dok zamenjuje predsednika Republike, predsednik Narodne skupštine ovlašćen je da predstavlja Republiku Srbiju u zemlji i inostranstvu, da prima opozivna i akreditivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, da raspiše izbore za Narodnu skupštinu, da predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade, da vrši nadležnosti u oblasti odbrane Republike Srbije i da komanduje Vojskom Srbije. Predsednik Narodne skupštine koji zamenjuje predsednika Republike dužan je da raspusti Narodnu skupštinu u svim slučajevima u kojima je to ustavna dužnost predsednika Republike i da svaki izglasani zakon proglasi ukazom", navodi se, s tim da Brnabićeva neće to raditi, jer je parlament već raspušten, a izbori zakazani za 25. oktobar.
Upravo je to bio razlog zbog kojeg je Vučić podneo ostavku. On je kandidat za premijera na listi "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija".
"Kako sam na raspisanim izborima nosilac liste i kandidat za narodnog poslanika liste 'Aleksandar Vučić – ujedinjena Srbija' i kandidat za budućeg predsednika Vlade te izborne liste, želim da na taj način, u punoj meri i potpuno posvećen tome, dalje doprinesem podizanju nivoa ukupnog blagostanja građana, razvoju privrede i daljem jačanju ugleda i položaja Republike Srbije u međunarodnoj zajednici", piše u ostavci koja je dostavljena poslanicima.
Nakon što je otišao iz Predsedništva izjavio je da će od danas mnogo vremena provoditi sa građanima, kako bi ih saslušao, i istakao da je vreme za borbu za pristojnu, normalnu Srbiju, Srbiju uspeha i pobede.
On je u objavi na Instagramu naveo da kreće u kapmanju iz Jajinaca, kao što je i 2012. godine krenuo u pobedu nad DOS-ovskim režimom.
Svi predsednici i vršioci dužnosti od 1990. godine
Na čelu Srbije od 1990. do 1997. godine bio je Slobodan Milošević, kojeg je nasledio Milan Milutinović (1997–2002). Boris Tadić je na ovoj funkciji bio od 2004. do 2012. godine, kada je na izborima pobedio Tomislav Nikolić i vladao do 2017. godine. Aleksandar Vučić bio je na čelu Srbije od 2017. do 2026. godine.
Među vršiocima dužnosti predsednika Srbije, usled isteka mandata ili ostavki prethodnih predsednika, bila je Nataša Mićić – od decembra 2002. do februara 2004. godine. Ona je nasledila Milana Milutinovića. Nakon što mu je istekao mandat, usledila su tri neuspela pokušaja izbora predsednika: u septembru/oktobru 2002. decembru iste godine i novembru 2003. Razlog tome je bila mala izlaznost zbog uslova da na birališta mora da izađe najmanje 50 odsto upisanih birača, plus jedan glas.
Dragan Maršićanin iz tadašnje Demokratske stranke Srbije bio je v.d. predsednika Srbije od 4. februara do 3. marta 2004. godine, odnosno od kada je izabran za predsednika Skupštine Srbije do imenovanja u Vladu Srbije. Kako je Marišićanin postao ministar u Vladi Vojislava Koštunice, Vojislav Mihailović je kao najstariji potpredsednik parlamenta postao v.d. predsednika parlamenta na dan, odnosno dok Predrag Marković iz stranke G17 plus nije izabran za novog predsednika Skupštine.
Marković je bio v.d. predsednika Srbije od 4. marta do 11. jula 2004. godine, odnosno do stupanja na dužnost izabranog predsednika Borisa Tadića. Slavica Đukić Dejanović bila je v.d. predsednika 2012. godine, kada je tadašnji predsednik Boris Tadić skratio mandat i raspisao izbore, na kojima je pobedio Tomislav Nikolić. Sada je v.d. predsednika Brnabićeva.
Najčešće smo glasali u decembru, jednom na Đurđevdan
Predsednički izbori u Srbiji bili su održani u decembru 1990. godine i istom mesecu 1992. Pet godina kasnije glasalo se u oktobru i decembru. Na narednim izborima 2002. godine građani su birali u septembru/oktobru, te decembru, a onda i novembru 2003. i junu 2004. kada su konačno uspeli izbori, a nakon što je parlament ukinuo pravilo da mora da izađe najmanje 50 odsto plus jedan upisani birač.
Prvi krug izbora 2008. održan je u decembru, a drugi januara 2008. godine. Na glasanju 2012. prvi krug je bio 6. maja, na Đurđevdan, a drugi 20. maja. U aprilu se glasalo 2017. i 2022. godine.
Za predsednika Republike izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova izašlih birača. Ako nijedan kandidat ne dobije većinu glasova birača, RIK u roku od tri dana od dana kada je ukupan izveštaj o rezultatima izbora postao konačan, donosi rešenje kojim određuje da se ponovi glasanje u roku od 15 dana, što je drugi krug izbora. U njemu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova u prvom krugu, pri čemu je na glasačkom listiću na ponovnom glasanju prvi po redosledu onaj kandidat koji je u prvom poluvremenu dobio najviše glasova. Više od dva kandidata učestvuju na ponovnom glasanju ako ih više deli prvo ili drugo mesto.
Prema Ustavu pun mandat predsednika traje pet godina i ista osoba ne može biti na čelu države više od dva mandata.
Dok se čeka datum predsedničkih izbora, jasno je da će birači, samo što se zbroje glasovi parlamentarnih izbora 25. oktobra, ponovo na birališta.