Albanci traže da Uroševac postane Ferizaj: Peticija stigla do skupštine u Prištini

Uroševac, grad na Kosovu i Metohiji, dobio je ime po poslednjem srpskom caru Stefanu Urošu petom, u narodu poznatijem kao Uroš Nejaki, sinu cara Dušana Silnog. Peticiju za promenu naziva potpisalo je 14.140 građana Uroševca

Inicijator peticije "Za Ferizaj bez Uroševca" Baškim Fazljiju predao je inicijativu skupštini privremenih prištinskih institucija. 

Fazljiju je rekao da se peticija dostavlja skupštini u Prištini na razmatranje i usvajanje, na značajan dan za Uroševac, 28. septembar, koji se u tom gradu obeležava kao Dan palih boraca tzv. OVK.

Ova peticija pokrenuta je 18. jula 2026. godine, a potpisalo ju je 14.140 građana Uroševca.

"Danas zvanično predajemo skupštini Kosova peticiju 'Za Ferizaj bez Uroševca'. Kao što znate, ovu peticiju pokrenuli smo 18. jula, a danas, na Dan palih boraca, predajemo je Skupštini na razmatranje i usvajanje. Do sada je prikupljeno 14.140 potpisa, samo građana Ferizaja", rekao je on.

Inače, Uroševac, grad na Kosovu i Metohiji dobio je ime po poslednjem srpskom caru Stefanu Urošu petom, u narodu poznatijem kao Uroš Nejaki, sinu cara Dušana Silnog. Peticijom "Za Ferizaj bez Uroševca" se od Skupštine tzv. Kosova traži ukidanje zvanične upotrebe naziva "Uroševac" i korišćenje isključivo naziva "Ferizaj" u svim dokumentima i službenoj komunikaciji institucija.

Feriz, po kome su Albanci dali ime ovom gradu, bio je, kako je u jednom tekstu od pre desetak godina naveo novinar i publicista sa Kosova i Metohije Siniša Kostić, "ozloglašeni velikaš za vreme Osmanlija, koji je prednjačio u zulumu prema Srbima iz tog kraja".

"Po Dušanovoj smrti, njegov sin Uroš je stolovao u Nerodimlju, nekoliko kilometara od današnjeg Uroševca. Međutim, u Titovoj Jugoslaviji bilo je dopušteno da u zvaničnim dokumentima stoji i Uroševac i Ferizaj, iako Uroš preveden sa srpskog na albanski nikako nije mogao da bude Feriz, kako su mnogi, zaslepljeni bratstvom i jedinstvom tumačili", zapisao je tada Kostić.

Promena imena za Albance je sada "pitanje istorijske pravde".