Lider SNSD-a Milorad Dodik, koji boravi u Moskvi i sutra će se sastati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, kaže za RT Balkan da Republika Srpska želi da potvrdi strateško partnerstvo sa Rusijom, ali i da je dolaskom administracije Donalda Trampa došlo do promene u odnosu Vašingtona prema Banjaluci.
Na pitanje televizije RT Balkan kako je Republika Srpska poslednjih godina uspela da održi dobre odnose i sa Moskvom i sa Vašingtonom, uprkos odnosima dve velike sile, Dodik odgovara da pritisaka iz Rusije – nema.
"Nemamo pritisaka iz Moskve, ali imamo iz nekoliko medija sa Zapada. Kada bih morao da vam kažem kako, rekao bih da nemam pojma, ali prolazi. I to je jedino tačno. Što drugo da radimo, mi se nalazimo tu gde se nalazimo", kaže Dodik.
Ali situacija je bila dramatično drugačija za vreme administracije Džozefa Bajdena:
"Rigidna Bajdenova administracija je na nama vežbala, bila je ljuta na nas jer nije bila uspešna u Ukrajini i pokušavala je da nas kažnjava. Posebno kada smo se usprotivili i rekli da ne želimo da podržavamo njihovu antirusku politiku koja je bila dominantna u to vreme. Došla je nova administracija. Mi smo otvoreno navijali za Trampa u predizborno vreme. Radili smo i sa našom srpskom zajednicom u Americi", navodi Dodik.
Kao jedan od najvažnijih pokazatelja drugačijeg odnosa Vašingtona prema Republici Srpskoj izdvaja ukidanje američkih sankcija zvaničnicima i kompanijama iz Srpske.
"Deo tog korektnog odnosa, koji je prvi put viđen od strane Amerikanaca prema nama, jeste ukidanje sankcija za 50 lica i preduzeća, računajući i mene, kojima je Bajdenova administracija uvela sankcije", kaže Dodik.
Igrom sudbine, odluku Vašingtona da ga uklone sa crne listi dočekao je baš u Moskvi:
"Tih dana sam išao na forum u Minsku i očekivao sam da će se to desiti. Kada sam iz Minska sleteo u Moskvu, bukvalno kada sam izašao iz aviona i uključio telefon, a prva vest je bila da su sankcije skinute. Jedino što mi je preostalo bilo je naći dobru kafanu, srpsku muziku i to proslaviti", priseća se Dodik.
Govoreći za RT Balkan o sve oštrijoj političkoj retorici koja iz Sarajeva dolazi prema Republici Srpskoj i Srbima u BiH, Dodik ocenjuje da se institucije Srpske ponašaju odgovorno, ali da aktuelna situacija pokazuje dubinu političkih podela u BiH.
"Ovo vreme vam samo pokazuje da na nivou BiH nema dogovora. Svi politički subjekti muslimana u BiH ujedinjuju se protiv Republike Srpske. Tamo nemate nijedan faktor koji je spreman da razgovara sa Republikom Srpskom na ravnopravnim, ustavnim osnovama. Dajte samo ono što piše u Ustavu, pa da razgovaramo", poručuje Dodik.
Sagovornik naše televizije smatra da se Republici Srpskoj i Srbima nameće uloga generalnog krivca, uz istovremeno insistiranje na predstavi da je samo jedna strana stradala tokom rata.
"Stradali su oni, stradali smo i mi, stradali su i Hrvati i drugi. Ali oni smatraju da je univerzalno samo njihovo stradanje", kaže Dodik.
Posledica takvog odnosa, dodaje, jeste sistem u kojem sada "gotovo ništa ne funkcioniše".
"Do sada je to funkcionisalo zato što su stranci intervenisali, ali to im je dosadilo, a više nemaju ni snagu koju su nekada imali", kaže lider SNSD-a.
Kao suštinu političkog spora vidi težnju ka unitarizaciji BiH.
"Njihova politička koncepcija je unitarna Bosna. Glavna priča je: jedan čovek, jedan glas. A to znači muslimanska većina, dok bi mi trebalo naivno da prihvatimo da će nekada, za 300 godina, doći neka dobra vremena kada to više neće biti važno", ističe Dodik.
A da su ta vremena, ipak, daleko lider SNSD-a objašnjava na pitanju povratka Srba u Sarajevo posle rata:
"Kako je moguće da se od 157.000 Srba isteranih iz Sarajeva nije vratilo ni njih 20.000, a ostalim Srbima i hrišćanima nude priču kako ćemo fino živeti samo ako prihvatimo njihov koncept?"
Dodik navodi i da je tokom proteklih decenija više puta pokušavao da razgovara sa predstavnicima političkog Sarajeva, ali da dogovori, prema njegovom iskustvu, nisu opstajali.
"Kako da se dogovorite sa muslimanima, kad oni, čim izađu, pozovu tri telefona i odustanu od svega. Tih dogovora nema. Šta da radimo? S kim da sarađujemo", pita Dodik.
Jedno, ističe, za Republiku Srpsku ne dolazi u obzir:
"Da prihvatimo da budemo majorizovani – naravno da nećemo. Da prihvatimo da budemo manjina – nećemo. Hoćemo naša prava po Ustavu. Ako tih prava nema, onda znamo šta treba", poručio je Dodik.
U tom kontekstu osvrnuo se i na odnos prema ratnoj prošlosti, navodeći kao primer odnos prema Rasimu Deliću i Ratku Mladiću.
"Znate, oni Rasima Delića, osuđenog za ratne zločine, sahranjuju se svim pričama. A kad narod spontano izađe u Srbiji da sahrani Ratka Mladića, onda hoće da osude i Vučića i mene i svakog živoga. Više od 100.000 prijava su podneli protiv nas. Mi smo hrišćani, mi naše umrle sahranjujemo, ne bacamo ih po rekama i smetlištima. Sahranjujemo ih uz hrišćanski obred. Šta je tu problem? To je deo našeg identiteta, to je deo naše kulture", kaže Dodik.
Promenio se odnos Zapada prema RS, ali i prema Sarajevu:
"Oni su pogubili svoje mentore širom sveta. I kada sam pre 20 godina bio u Americi i kad sam se bunio zbog loših odnosa prema nama, rekli su mi: 'Pa, da li ti stvarno misliš da možeš da pobediš 450 ljudi koji su napravili karijere na Bosni i Hercegovinu, a koji sada rada u establišmentu?' Evo došlo je vreme da njih više nema. Džaba lažete, džaba jaučete".
Uprkos svemu, tvrdi da i dalje ne odbacuje razgovor.
"Ja sam opet za to da sednemo. A oni kažu da neće da razgovaraju sa Dodikom. Meni je onda lakše ne želim da sedim na praznim sastancima na kojima sam sedeo godinama i godinama, a da od toga nema ništa".
Šta će Dodik reći Putinu
Centralni politički događaj Dodikove posete Moskvi biće sutrašnji razgovor sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Na pitanje RT Balkan šta će biti teme razgovora sa ruskim liderom, Dodik izdvaja saradnju, međunarodne političke odnose i strateške veze Moskve i Banjaluke.
"Naša saradnja, naravno, procena političkih odnosa. Ono što je važno za Republiku Srpsku jeste da se informišemo o kretanjima u Ruskoj Federaciji i da potvrdimo naše strateško partnerstvo", poručio je Dodik za RT Balkan.