
Kačarević za "Danas na RT": Evropa traži izlaz iz svojih problema u militarizaciji (VIDEO)
Pretnje Kalinjingradu i vojne vežbe koje se održavaju u blizini ruske eksklave pokazuju da vodeće evropske države sve dublje ulaze u politiku militarizacije i stvaranja ratne atmosfere, izjavio je novinar Srboljub Kačarević u emisiji "Danas na RT".

Prema njegovim rečima, nije jasno na čemu se zasnivaju takve pretnje Rusiji, osim ukoliko nisu namenjene pre svega domaćoj javnosti evropskih zemalja.
"To je jedna vrsta političkog bezumlja. Nije jasno na čemu se zasnivaju takve vojne pretnje, osim ako nisu namenjene za domaću upotrebu. Evropska unija i njene vodeće članice pokušavaju da pronađu izlaz iz svojih problema kroz militarizaciju, a za to im je potrebna bar nekakva saglasnost javnosti", istakao je Kačarević.
Gost televizije RT Balkan ocenio je da zapadne zemlje predaleko idu u pretnjama i stvaranju ratnog ambijenta, dok istovremeno ignorišu poruke Moskve da Rusija nema ni razlog ni interes da napada evropske države.
"Sve mi deluje kao razgovor gluvih. Dok Rusija dokazuje da nema nikakvog razloga ni interesa da ugrožava evropske zemlje, druga strana uporno tvrdi suprotno. Vojni manevri su rezultat tog razgovora gluvih. Čini mi se da ovog puta nailaze na dobar odgovor Rusije, jer ako se ne razume normalan jezik, onda očigledno treba i zapretiti", rekao je Kačarević.
Komentarišući uključivanje Ukrajine u vojne vežbe u blizini Kalinjingrada, Kačarević je ocenio da takav potez nema drugu svrhu osim dodatnog provociranja Moskve.
Kačarević ne isključuje mogućnost da je novo zaoštravanje povezano i sa širim promenama u svetu, uključujući približavanje Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
"Možda to u evropskim vrhovima izaziva potrebu da nešto učine kako bi taj proces sprečili ili ukazali na sopstveni značaj. Ovakvo zaoštravanje odnosa prema Rusiji i očigledno provociranje trebalo bi da imaju nekakvu svrhu, ali meni sve to izgleda kao obično bezumlje", dodao je Kačarević.
Od Majdana do nove uloge Evrope
Govoreći na Dan ujedinjenja novih regiona sa Rusijom, Kačarević je ocenio da je Evropa zatvaranjem očiju pred progonom i ubijanjem ruskih civila doprinela razvoju događaja u Ukrajini. Ipak, naglašava da se sve što je usledilo posle Majdana ne može razumeti bez presudnog uticaja Vašingtona.
"Sećamo se Majdana i snimka razgovora američke zvaničnice Viktorije Nuland i američkog ambasadora u Ukrajini, kada mu je jasno poručila da Evropa nije važna. O svemu je tada odlučivala Amerika i razvoj događaja posle Majdana ne bi imao takav ishod da ga Vašington nije snažno podsticao", naveo je sagovornik emisije "Danas na RT".
Sada se, prema njegovoj oceni, Amerika postepeno povlači, dok Evropa pokušava da preuzme vodeću zapadnu ulogu u sukobu sa Rusijom. Problem je, međutim, što za takvu ulogu nema dovoljno političke, ekonomske ni vojne snage.
"To što se Amerika povlači, a Evropa preuzima glavnu ulogu sa zapadne strane jeste novo. Ali mislim da Evropa nema snage da tu ulogu iznese ni u jednom pravcu – čak ni u pravcu predaje i kapitulacije. Zato nas možda očekuju veliki lomovi pre nego što se sve završi", upozorio je Kačarević.
Rusko-ukrajinski i srpsko-hrvatski odnosi
Kačarević smatra da se koreni ukrajinsko-ruskog sukoba u velikoj meri mogu porediti sa istorijom srpsko-hrvatskih odnosa tokom prošlog i ovog veka.
"Prepoznajemo gotovo sve elemente koji se nalaze u suštini sukoba – od vekovnog uticaja verskog raskola, preko interesa velikih zapadnih sila koje žele da uspostave svoje pozicije i stalno se nadmeću, do konačnog izazivanja oružanog sukoba", objasnio je on.
Prema njegovoj oceni, ono što se danas dešava na postsovjetskom prostoru prvo je, u istorijskom smislu, isprobano prilikom razbijanja Jugoslavije.
"Neko vreme se smatralo da se Sovjetski Savez raspao bez krvi i ljudskih žrtava. Kasnije se pokazalo da nije tako, i da se sve to pod pritiskom Zapada, pre svega Amerike", kazao je Kačarević.
Ipak, uveren je da ishod sada neće biti isti kao u slučaju Jugoslavije.
"Mi smo bili prilično slabi i u propagandnom i u svakom drugom ratu. U rusko-ukrajinskom sukobu stvari se razvijaju drugačije i sve će se završiti porazom zapadne politike i ideje da se preko Ukrajine može srušiti Rusija", zaključio je Kačarević.
Republika Srpska između Moskve i Vašingtona
Osvrćući se na posetu Milorada Dodika Moskvi i njegovu poruku da je Republika Srpska kontaktima sa Moskvom i Vašingtonom zaokružila svoj geopolitički položaj, Kačarević je ocenio da nagli preokret u američkom odnosu prema Banjaluci tek treba podrobno objasniti.
"U Bosni i Hercegovini glavno raspoloženje je sada zavist prema Dodiku. Do juče su samo muslimani bili američki ljubimci. Dodikove posete pokazuju da je moguće sedeti na dve stolice, iako ne znamo šta je pozadina svega toga", rekao je on.
Dodaje da se za sada nisu obistinile tvrdnje da je Dodik, popravljajući odnose sa Vašingtonom, izdao interese Republike Srpske.
"Ništa od toga nismo videli, a istovremeno je lepo primljen i u Moskvi. Za sada sve izgleda odlično", ocenio je Kačarević.
Srbija mora da nastavi da balansira
Govoreći o produženju gasnog aranžmana Srbije i Rusije do kraja godine, Kačarević je naglasio da Beograd nema realnu mogućnost da se odrekne ruskih energenata.
"Naša zemlja mora trajno da balansira. Ne možemo da napustimo ruske energente, jer za nas trenutno ne postoji drugo rešenje. Zapravo, nije ga bilo ni za Evropu, pa je ona ipak krenula tim putem. Trebalo bi prilično da poludimo da bismo učinili isto", kaže on.
Južni gasni interkonektor, koji se gradi pod američkim pokroviteljstvom, jednog dana bi mogao da predstavlja alternativu, ali ne u bliskoj budućnosti.
"Toga neće biti bar još nekoliko godina. Osim toga, za ovako skromnu privredu i državu, prelazak na višestruko skuplje energente bio bi ravan propasti. Zato nam ostaje da balansiramo u svakom slučaju i po svaku cenu, jer drugog izbora nemamo", zaključio je Kačarević.







