Kako je izbor predsednika lažne države upao u hašku klopku: Hoće li Priština ponovo na izbore

Lažna država je u cajtnotu za izbor tzv. predsednika. Deo poslanika uslovljava podizanje ruku donošenjem propisa koji bi umanjio ulogu Specijalnog suda u Hagu, pred kojim su prvostepeno osuđeni teroristi OVK

Rok za izbor predsednika tzv. Kosova ističe 6. oktobra, a ukoliko ne bude izabran, parlament će, osim u slučaju da Aljbin Kurti ne izvede neki manevar, biti raspušten - što je uvod u nove vanredne parlamentarne izbore.

A, hoće li se na glasanje ili ne, kako sada stvari stoje, zavisi i od toga hoće li proći "zakon" kojim se praktično brišu sve nadležnosti Specijalnog suda pred kojim su nedavno osuđeni teroristi OVK. Opoziciona Demokratska partija Kosova (DPK), čiji je lider Bedri Hamza, uslovljava razgovore i glasove za izbor predsednika usvajanjem ovog propisa. 

Ustavni sud tzv. Kosova utvrdio je da rok od 60 dana za izbor novog tzv. predsednika ističe 6. oktobra, a mandat vršioca dužnosti predsednice Aljbuljene Hadžiju ističe danas. Pokret Samoopredeljenje Aljbina Kurtija nakupio je 62 glasa polovinom septembra, čime je on ponovo postao premijer, ali trenutno nema dvotrećinsku većinu (80 glasova) u parlamentu od 120 mesta, koja je neophodna za izbor predsednika.

Situacija je dodatno "zaoštrena" kada je Specijalni sud u Hagu 16. septembra prvostepeno proglasio krivim za ratne zločine, bivše lidere terorističke Oslobodilačke vojske Kosova  Hašima Tačija, Jakupa Krasnićija, Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija nakon čega su počeli protesti.

U međuvremenu, parlament lažne države je usvojio tzv. deklaraciju kojom odbacuje zaključke suda, a predložen je i "zakon", čiji je cilj ograničenje mandata Specijalnog suda isključivo na rešavanje slučajeva zločina navedenih u izveštaju izvestioca Saveta Evrope Dika Martija koji je ukazao na trgovinu organima ubijenih Srba u slučaju "Žuta kuća", i uspostavljanje međunarodnog nadzora nad njegovim radom. Hag do sada nije podigao optužnicu za trgovinu organima. 

Što se tiče ratnih zločina za koje su osuđena četiri bivša lidera OVK, predloženi dokument predviđa da se takvi slučajevi procesuiraju na Kosovu i Metohiji, što bi, u slučaju da se promene zakona usvoje, značilo da suđenja neće ni biti. 

Opoziciona Demokratska partija Kosova (DPK) čiji je lider Bedri Hamza, uslovila je podizanje ruku za izbor predsednika prethodnim usvajanjem predloženih izmena tzv. zakona o Specijalizovanim većima u Hagu. 

Vršilac dužnosti predsednice Aljbuljena Hadžiju usprotivila se uslovljavanju izbora predsednika zakonskim izmenama, ističući da izbor predsednika mora biti prioritet.

Hamza je izjavio je da stav te stranke ostaje nepromenjen i da najpre treba usvojiti izmene zakona, a tek onda početi razgovore o pitanju predsednika. 

"Stav DPK je dosledan. Najpre treba usvojiti 'zakon', i, ponavljam, usvojiti ga na svim nivoima i u oba čitanja. Nakon toga smo otvoreni za razgovore o pitanju 'predsednika', rekao je on.

Ministarstvo pravde tzv. Kosova ocenilo je da predlog izmena i dopuna "zakona" o Specijalizovanim većima "Kosova" zahteva dodatnu stručnu procenu posebno u pogledu njegove usklađenosti sa "ustavom" i međunarodnim obavezama "Kosova", te da se ne usvaja tek tako. 

Protesti zbog presude Tačiju i ostalima traju danima, a organizatori su poručili da gube strpljenje. Objavili su da će se okupiti opet u ponedeljak kako bi protestovali što "zakon" još nije usvojen.  

Ukoliko se dogovor ne postigne do 6. oktobra, mogli bi uslediti, četvrti parlamentarni izbori na tzv. Kosovu za manje od dve godine, a mogli bi biti održani u novembru. U ranijim pregovorima, kanidat je bio profesor i pravnik Bekim Sejdiju. No, on se povukao, jer je deo poslanika DPK protiv njega, ali Kurti i dalje insistira da je Sejdiju kandidat. U međuvremenu pokušava da prikupi glasove i čeka "keca iz rukava" koji bi, kao spas, mogao stići sa Zapada, jer je jasno da pravila o rokovima i zakonski propisi u lažnoj državi ne važe. Zato nije isključeno da će se opet u neke produžetke...