Srbija i Balkan

Novi napadi na srpska groblja u BiH: Koliko mrze žive, kad mrtvim Srbima ruše grobove

Rukopis sličan onom iz Federacije BiH da se prepoznati i na pravoslavnim grobljima na Kosovu i Metohiji gde je od rata 1999. na ovamo, pa čak i prethodno malo koje groblje ostalo a da nije oskrnavljeno, porušeno, prekopano, preorano. I na KiM i u Federaciji BiH skoro da nema zabeleženih i dokumentovanih slučajeva da je neko od vandala otkriven, procesuiran, kažnjen
Novi napadi na srpska groblja u BiH: Koliko mrze žive, kad mrtvim Srbima ruše grobove© Зоран Шапоњић

Na srpskom groblju u selu Vučinići kod Kladnja, u Federaciji BiH, porušen je niz spomenika. Na fotografijama koje je objavila RTRS vide se oboreni spomenici Zoru Zoranoviću koji je preminuo još 1987. godine i kome su obeležje podigli sinovi Željko i Zdravko, Relji Stanišiću koji je na tom groblju sahranjen pre 34 godine, spomenik Uglješi Zoranoviću, Mari i Milanu Zoranoviću...

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je da je  skrnavljenje srpskih nadgrobnih spomenika na groblju u selu Vučinići kod Kladnja, u Federaciji BiH, "duboko sramotan i uznemirijući čin" koji zaslužuje najoštriju osudu.

Po njegovim rečima, "uništavanje i oštećivanje nadgrobnih spomenika predstavlja udar na dostojanstvo pokojnika, osećanja njihovih potomaka i pravo porodica da u miru čuvaju grobove svojih predaka".

"Posebno boli činjenica da su na meti bošnjačkih šovinista spomenici ljudi koji su svoj životni put davno završili, a čiji potomci i dalje nose uspomene na njih i čuvaju porodične korene. Groblja su sveta mesta na kojima se čuva sećanje na naše najmilije, porodična istorija i veza sa zavičajem. Ona moraju biti mesta mira, poštovanja i pijeteta, a ne meta mržnje i bezumnog vandalizma", rekao je Linta.

Rušenjem spomenika u selu kod Kladnja nastavljen je niz napada na srpska pravoslavna groblja širom Federacije BiH poslednjih godina. I kratak hronološki pregled tih napada pokazuje da se ne radi i sporadičnim incidentima već je u pitanju obrazac koji ukazuje na sistematski problem sa kojim se suočava srpska zajednica u Bosni i Hercegovini.

Sredinom septembra 2025. mediji su preneli da su na starom pravoslavnom groblju u mestu Pečuj kraj Zenice oskrnavljeni brojni nadgrobni spomenici čime je nanet ogroman bol potomcima. Ovaj vandalizam osudila je i misija OEBS-a u BiH. U naknadnim izveštajima objavljeno je da je porušeno oko 60 nadgrobnih spomenika i krstova uključujući i neke iz 19. veka. Koji mesec ranije na kapeli kraj pravoslavnog groblja u Karauli kod Kaknja razbijeni su prozori.

Krajem juna prošle godine oštećeno je više nadgrobnih spomenika na pravoslavnom groblju u mestu Kovačići blizu Kladnja. Paroh Darko Kujundžić izjavio je da je to groblje po drugi put na udaru u kratkom periodu te da počinioci ranijih napada nisu pronađeni.

Agencija Srna prenela je sredinom maja 2025. da je groblje u Mošćanici kod Zenici skoro potpuno porušeno, da je provaljeno u grobljansku kapelu. Tih dana javljeno je da su u mestu Danci u opštini Kakanj na pravoslavnom groblju slomljena četiri spomenika u obliku krsta. Oštećeni su i polomljeni bočni delovi krstova pa je izmenjen njihov karakterističan oblik.

Početkom decembra 2024. oskrnavljeno je pravoslavno groblje u selu Tupkovići, zaseok Samardžići kraj Živinica. Meštani, troje srpskih povratnika, tražili su od nadležnih iz policije Tuzlanskog kantona da utvrde okolnosti događaja, da odgovorne kazne, ali nema izveštaja da su oni nađeni i procesirani. Kao, uostalom, i u drugim sličnim slučajevima. Na objavljenim fotografijama vide se porušeni spomenici i razbijeni kameni krstovi.

U selu Lipnik na području Sanskog Mosta, prema izveštaju od 23. septembra 2024. godine uništen je spomenik posvećen četvorici Srba ubijenih 1835. godine za vreme osmanske vladavine.

"Ovde počivaju sluge Božije – Nikola Zec, Trivun Mikić, Trivun Vukić, Petar Gavril, zvjerski nabijeni živi na kolje 1835. Spomen podigli 1912. Jakov Stanić i supruga Vasilija. Obnovljen 2023", piše na oborenom spomeniku u obliku krsta.

U mestu Plamenice kod Ključa, istog meseca ponovo je oskrnavljeno pravoslavno groblje. Sveštenik Nemanja Rosić rekao je da je to groblje tokom prethodne dve godine bilo meta više napada. Na jednoj od objavljenih fotografija vidi se porušen spomenik.

Maja 2024. oštećen je spomenik u mestu Kovačići kod Kladnja, 2023. oskrnavljeno je pravoslavno groblje u mestu Lemezi kraj Sarajeva.

"Koliko mrzite žive kada mrtvim Srbima skrnavite grobove?", izjavio je posle jednog od napada na srpska groblja tadašnji predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Avgusta 2023. na groblju u Ulici Prvomajskoj u Sarajevu oštećeni su spomenici porodica Obradović, Pajdanović, Konstantinović i Majmunović na desetak metara od kompleksa pravosudnih institucija BiH ali se niko od tužilaca tim incidentom nije bavio.

Istog meseca zabeležen je novi slučaj skrnavljenja pravoslavnog groblja na području opštine Sanski Most, nešto ranije i još jedan slučaj u  Plamenici kod Ključa, prethodno i u Vihovićima kraj Mostara...

Odbor za zaštitu prava Srba u FBiH pre tri godine, posle tada zabeleženih novih slučajeva skrnavljenja grobova pravoslavaca u Federaciji BiH saopštio je da su u poslednjih pet godina pravoslavni spomenici na grobljima rušeni na lokacijama – "Ljubetovo, Mošćanica i Osojnica pored Zenice, Subotinja i Karaula pored Kaknja, Gornje Babice pored Lukavca, Brezičani kod Donjeg Vakufa, u bihaćkom naselju Nova četvrt, u Gornjoj Sanici u opštini Ključ, u selu Gostović u opštini Zavidovići, u Vozući pored Zavidovića, u Gornjoj Maoči u opštini Srebrenik, groblju Durač pored Gračanice, Krivača i Vrnojevići u opštini Živinice, te u Dubnici pored Kalesije".

"Pravoslavni spomenici na grobljima rušeni su u Olovci pored Kladnja, groblju u mestu Trnovac pored Tuzle, Vidakovići i Gornji Rakovac pored Maglaja, Lozna i Željova pored Banovića, Zagajnica u opštini Olovo, Mekiš pored Tešnja, Šarića brdo i na Komaru pored Travnika, te Trnovac-Opara Novi Travnik", podsetili su iz ovog Odbora dodajući ovom spisku i porušene krstove i spomenike na  pravoslavnom groblju u Plamenicama pored Ključa, u selu Bare pored Hadžića, Divjača kod Semizovca – Ilijaš, starom pravoslavnom groblju Mladoš pored Busovače, Lješevo pored Ilijaša, te u naseljima Osijek i Briješće pored Sarajeva.

Objavljen je i podatak da je od 1.121 srpskog groblja na teritoriji Federacije BiH samo 100 neoštećeno a ona su na udaljenim, nepristupačnim, zabačenim područjima.

Rukopis sličan onom iz Federacije BiH da se prepoznati i na pravoslavnim grobljima na Kosovu i Metohiji gde je od rata 1999. na ovamo, pa čak i prethodno malo koje groblje ostalo a da nije oskrnavljeno, porušeno, prekopano, preorano. I na KiM i u Federaciji BiH skoro da nema zabeleženih i dokumentovanih slučajeva da je neko od vandala otkriven, procesuiran, kažnjen.

Jedina razlika koja se može uočiti jeste da se u Federaciji BiH vandali zadrže na rušenju spomenika i razbijanju krstova, na Kosovu i Metojiji zabeleženo je više slučajeva otvaranja grobova, vađenja kostiju i bacanja posmrtnih ostataka na obližnja smetlišta.

Pre dve godine buldožerom je napravljen put pravo preko starog srpskog groblja blizu crkve Svetog Dimitrija u Severnoj Mitrovici. Kosti pokojnika su bačene na smetlište na drugom delu grada, vraćene su na groblje tek kada se pobunila srpska zajednica u tom gradu. 

"Najtužnije su slike obijenih dečjih grobića, beba rođenih i umrlih u istoj godini", svedočila je pre koju godinu profesorka Mitra Reljić, autor knjige "Srpska groblja na Kosovu i Metohiji" koja u neverovatnom poduhvatu godinama obilazi srpska groblja po Kosmetu i popisuje razorene grobove i porušene spomenike.

Po svedočenju profesorke Reljić groblje u Đakovici je betonirano. Albanci tamo odlažu građevinski otpad, stare traktore i mašine, gledano sa strane niko više ne bi ni rekao da je tu bilo groblje. Preko grobova na groblju u Velikoj Reci kod Vučitrna komšije Albanci su navukli su tone šljunka, pa se grobovi više i ne razaznaju. Mnoga groblja su preorana, popločana, pretvorena u deponije smeća. Groblje u Istoku preorano je uz pomoć buldožera, teških mašina.

"Uništavanje grobalja je, nažalost, uobičajena praksa u slučajevima genocida koji su nam poznati širom sveta. Takvu praksu možemo da nađemo, recimo, na američkom kontinentu, u anglosaksonskom genocidu nad starosedeocima, sa jermenskim grobovima u turskom genocidu. To je činjeno i sa srpskim grobljima u hrvatsko-muslimanskom genocidu od 1941. do 1945, u albanskom genocidu od 1941. do 1945. Skrnavljenje nadgrobnih ploča, preoravanje grobalja, i toga je bilo, uobičajeno je brisanje tragova onih koji su nekada živeli na toj zemlji a onda bili proterani, uništeni, asimilovani", izjavio je za RT Balkan profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu dr Miloš Ković, posle jednog od napada na srpska groblja na području Federacije BiH.

Po njegovim rečima "teško je govoriti o jednom centru iz koga se sve vodi", ali je "jasno da to ima podršku onih koji drže svoje trupe na prostorima BiH, KiM, a to su NATO zemlje".

"Nema reakcije, nema odbrane. Nažalost, mnogo Srba je izgubilo želju da se bore, nadu, ali uvek ima primera kao što je profesorka Mitra Reljić koja sistematski popisuje groblja, objavljuje dragocene knjige. Srbi imaju državu Srbiju, imaju Republiku Srpsku  i nužno je da ove države posvete svoje vreme, resurse, odbrani grobalja. Ne samo naših svetinja, manastira, u Federaciji, KiM, u Hrvatskoj, nego i naših grobalja. Najnovija praksa u Hrvatskoj jeste da država odlučuje kojim će pismom Srbi da pišu na svojim grbovima", kaže profesor Ković.

image
Live