Akcija za ljudska prava (HRA) iz Podgorice i zagrebačka organizacija Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću zatražile su od Županijskog državnog tužilaštva u Splitu da hitno sasluša dve žene, poslednje žive među onima koje su bile zatočene u vojnom zatvoru Lora i neposredno svedočile zlostavljanju crnogorskih vojnika i rezervista 1992. godine, prenosi portal RTCG.
Kako se navodi u zajedničkom saopštenju, žene su u aprilu 1992. godine zarobile hrvatske oružane snage na području Kupresa, nakon čega su prebačene u Loru. Navodi se da je sa njima razgovarala izvršna direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević.
"Obe su potvrdile da su se u Lori u isto vreme nalazili zatočenici iz Crne Gore. Jedna od njih je videla grupu od oko 18 muškaraca i navodi da su stražari organizovali njihovo prebijanje tako da ga žene gledaju", ističe se u saopštenju.
Obe su opisale i smrt jednog zatvorenika.
"Stražari su ga tukli do ponoći, a ujutru su čule kako govore da je 'ovaj Crnogorac' umro tokom noći. One su potom bile primorane da čiste krvavu ćeliju u kojoj je ležalo njegovo telo. Kada su dva dana kasnije izvođene iz Lore radi razmene, u vozilu kojim su prevožene nalazilo se i ljudsko telo. Vozilo ih je odvezlo na razmenu u Bosni i Hercegovini. To ukazuje na mogućnost da je i telo zarobljenika prebačeno u BiH, gde su pronađeni i posmrtni ostaci više crnogorskih rezervista za koje se pretpostavlja da su bili u Lori. I one same su bile izložene teškom zlostavljanju, pretnjama smrću i ponižavajućim uslovima zatočeništva", navodi se u saopštenju.
Ističu da njihova svedočenja mogu pomoći i da se identifikuje jedan stražar koji se prema njima ponašao humano i koji bi mogao imati važna saznanja o tome šta se dešavalo u Lori.
"Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu smo dostavili sažetke iskaza svedoka i njihove kontakte. Očekujemo da to odvjetništvo obezbedi da one budu saslušane bez odlaganja. Pozivamo i nadležne institucije Crne Gore, Srbije i BiH da pruže punu pomoć kroz međunarodnu pravnu saradnju. Ovo može biti poslednja prilika da se od živih očevidaca utvrdi istina o zločinima nad crnogorskim zatvorenicima u Lori", navodi se u zajedničkom saopštenju Akcije za ljudska prava (HRA) i Dokumenta – Centra za suočavanje s prošlošću.
"Zbog njihovih godina i zdravstvenog stanja saslušanje ne sme da se odlaže", poručili su iz HRA i Dokumente, navodeći da su tužilaštvu dostavili sažetke iskaza i kontakte svedoka.
Pozvali su i nadležne institucije Crne Gore, Srbije i BiH da pruže punu pomoć kroz međunarodnu pravnu saradnju, upozorivši da bi ovo mogla da bude poslednja prilika da se od živih svedoka utvrdi istina o zločinima nad crnogorskim zarobljenicima u Lori.
Inače, logor "Lora" osnovan je 1991. godine u Splitu, a pripadnici Vojne policije Hrvatske vojske tamo su počinili zločine nad pripadnicima nikšićko-šavničke grupe, rezervistima JNA, kada su ubili 14 vojnika, iako su oni kao pripadnici JNA imali status ratnih zarobljenika, prema kojima je moralo da se postupa u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, koje zabranjuje mučenje i ubijanje.
Posmrtni ostaci gotovo svih ubijenih pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, uključujući okolinu Mostara i Trebinja.
Hrvatsko tužilaštvo taj slučaj istražuje još od 2007. godine, ali optužnica do danas nije podignuta.
Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman je davao izjave da "ne postoji i nikada nije postojao nikakav logor Lora", negirajući zločine nad crnogorskim vojnicima, dok istovremeno od Crne Gore zahteva odštetu za Morinj, gde se nalazio prihvatni centar JNA i gde nije ubijen nijedan hrvatski državljanin.
Pitanje obeštećenja bivših zatočenika Morinja jedno je od pitanja na kojima Hrvatska insistira i kojima uslovljava evropski put Crne Gore.