Građani Srbije ponovo će na birališta u nedelju, 25. oktobra, da izaberu novi saziv Skupštine Srbije. Kako se približava dan za glasanje, ponovo se na društvenim mrežama povela polemika šta su važeći, a šta nevažeći glasački listići.
Obično takve polemike dodatno zbunjuju građane, te se mnogi pitaju kako da pravilno zaokruže listu koju podržavaju, a da im listić na kraju ne bude nevažeći? Dilema je i šta ako slučajno pogreše, da li je moguće ispraviti grešku?
Koji su glasački listići valjani, a koji ne, definisano je Zakonom o izboru narodnih poslanika i precizirano u Priručniku o radu biračkih odbora Republičke izborne komisije (RIK).
Članom 103 Zakona o izboru narodnog poslanika jasno je definisano da je nevažeći glasački listić onaj koji nije popunjen, na kojem su zaokruženi redni brojevi ispred dveju ili više izbornih lista, kao i svaki drugi glasački listić koji je popunjen tako da se ne može pouzdano utvrditi za koju je izbornu listu birač glasao.
"Važeći glasački listić je onaj na kojem je zaokružen redni broj ispred naziva jedne izborne liste, kao i glasački listić koji je popunjen tako da se sa sigurnošću može zaključiti za koga je birač glasao", navedeno je u Zakonu.
U Priručniku za rad biračkih odbora RIK-a plastičnije je pojašnjeno šta sa listićima ukoliko je na njima nešto podvučeno, precrtano, dopisano. Svi ti listići mogu biti važeći, uslov je samo da se jasno vidi kome ide glas birača.
Primera radi, glasač može da zaokruži jednog kandidata, a onda da shvati da je pogrešio. Dovoljno je da to samo precrta i zaokruži broj željene liste ili željenog kandidata. Taj listić je važeći.
Važeći je listić i ako je birač zaokružio ili podvukao ime i prezime nosioca liste, ako je zaokružio ili podvukao naziv ili deo naziva samo jedne izborne liste, ako je zaokružio ili podvukao i redni broj ispred naziva izborne liste i naziv te izborne liste i ime i prezime prvog kandidata na toj izbornoj listi.
Zatim, ako je zaokružio ili podvukao ime jednog nosioca izborne liste, ako je birač zaokružio ili podvukao i ime jednog nosioca izborne liste i ime i prezime prvog kandidata na toj izbornoj listi, ako je na listiću precrtao jedan ili više rednih brojeva odnosno jedan ili više naziva izbornih lista, a zaokružio redni broj ispred imena i prezimena kandidata ili liste.
Listić je važeći čak i ako je na njemu nešto nacrtano, ako su ispisane parole. Važno je samo da je prethodno zaokružio broj ispred liste za koju glasa.
Zvanično je u izbornu trku za vanredne parlamentarne izbore u Srbiji ušlo 18 izbornih lista, a devet ima status partija i koalicija manjina – Mađara, Bošnjaka, Rusa, Slovaka, Crnogoraca, Albanaca... Biračko pravo ima 6.450.523 građana, koji će birati 250 poslanika Narodne skupštine.
Da bi stranke i koalicije na izborima osvojile mesta u Skupštini Srbije moraju da pređu cenzus od tri odsto. To pravilo ne važi za partije manjina, na koje se primenjuje tzv. prirodni prag.