Hronologija slučaja "Generalštab": Hoće li drugi put preživeti Amerikance

Iz odlazeće vlasti poručuju da raskidom ugovora sa kompanijom Džareda Kušnera, koja je trebalo da zida hotel i stanove na mestu kompleksa oštećenom u bombardovanju 1999. godine, Srbija neće plaćati potraživanja. Studentska lista najavljuje ukidanje leks specijalisa kojim je zgradi ukinut status spomenika kulture, a nakon toga i obnovu

Ugovor između Vlade Srbije i kompanije Džareda Kušnera, zeta američkog predsednika Donalda Trampa, koji je predviđao izgradnju luksuznog kompleksa na mestu Generalštaba trebalo bi da bude stavljen van snage u narednim danima. Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u tehničkom mandatu Aleksandra Sofronijević izjavila je danas da je vlada u avgustu donela zaključak o raskidu ugovora. 

"Sastavni deo zaključka bio je i nacrt ugovora i njime je predviđeno da po zaključenju prestaju sva eventualna potraživanja između ugovornih strana. Ugovor je u proceduri formalizacije, očekuje se završetak početkom iduće nedelje, o čemu ćete biti obavešteni", rekla je Sofronijević medijima.

Čini se da je ovo početak razjašnjenja sudbine kompleksa Generalštaba, dela arhitekte Nikole Dobrovića, koji je oštećen tokom NATO bombardovanja 1999. godine, koje su predvodili Amerikanci. Šest godina nakon toga proglašen je za spomenik kulture. 

Zgrada, koja je jedan od simbola NATO agresije, i koju je godinama prekrivalo platno sa porukom vojskovođe Živojina Mišića: "Ko sme, taj može. Ko ne zna za strah, taj ide napred", došla je u žižu javnosti kada je Vlada Srbije u maju 2024. godine sa firmom "Atlantic Incubation Partners LLC", iza koje stoji zet američkog predsednika Donalda Trampa Džared Kušner, sklopila Investicioni ugovor koji predviđa osnivanje posebne zajedničke kompanije u kojoj bi partner iz SAD imao udeo od 77,5 odsto, a Srbija 22,5 procenata. Prema tom ugovoru, država Srbija bila je u obavezi da skine oznaku kulturnog nasleđa sa kompleksa Generalštaba, a kompanija da izgradi luksuzni hotelski i stambeno-poslovni kompleks i muzej posvećen žrtvama. Bilo je planirano da se hotel zove "Tramp". 

U novembru 2024. godine leks specijalisom, doneta je odluka o ukidanju statusa kulturnog dobra što je izazvalo reakcije u javnosti i proteste. Osim protesta došlo je i do pokretanja krivičnih postupaka. Na protestima je ukazivano da prema zakonu kulturno dobro može izgubiti svoj status ako je trajno uništeno ili nestalo i ako je izgubilo spomenička svojstva, a Generalštab ne ispunjava te uslove. U Tužilaštvu za organizovani kriminal pokrenuta je istraga zbog sumnje da je dokumentacija na osnovu koje je ukinuta zaštita Generalštaba kao kulturnog dobra - falsifikovana.

Prema navodima tužilaštva, predstavnici više institucija prekršili su zakonske procedure u oblasti zaštite kulturnog nasleđa kako bi omogućili izgradnju luksuznog kompleksa. Zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra optuženi su ministar kulture (sada u tehničkom mandatu) Nikola Selaković, sekretarka Ministarstva kulture Slavica Jelača, vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Goran Vasić i vršilac dužnosti direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda Aleksandar Ivanović.

Svi su kao saizvršioci optuženi za zloupotrebu službenog položaja, ali se Selaković, Jelača i Vasić terete i za falsifikovanje službene isprave, a Ivanović za pomaganje u izvršenju tog krivičnog dela. U decembru 2025. podnet jeoptužni predlog protiv Vasića, ali i još troje funkcionera među kojima je i ministar kulture Nikola Selaković. Selaković je na suđenju koje je počelo u februaru ove godine odbacio optužbe, a postupak je ocenio kao politički motivisan.

"Odgovorno tvrdim da mojim postupanjem ili postupanjem mojih saradnika nismo omogućili sticanje koristi bilo kome, niti naneli štetu državi, niti smo učinili krivično delo za koje smo optuženi", istakao je tada Selaković. 

On je rekao da je "Vlada Srbije 2005. godine donela odluku kojom je zgradu Generalštaba proglasila kulturnom dobrom, ali je ignorisala činjenicu da je nekadašnja zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane stradala u NATO agresiji 1999. godine".

"Ta odluka se odnosila na zgradu koja je netaknuta, a ne na ruševinu i to je prvi ozbiljan propust. Republička direkcija za imovinu posle manje od godinu i po dana tražila je ukidanje te odluke, a institucije su do 2012. godine pokušavale više puta da ukinu status kulturnog dobra zbog tvrdnje da zgrada ugrožava bezbednost i zdravlje ljudi", naveo je Selaković. 

Nakon što je slučaj došao pred sud, Džared Kušner se povukao iz planiranog projekta izgradnje hotela. Tadašnji predsednik države Aleksandar Vučić je rekao da žali zbog toga. 

"Trebalo je pri tome da dobijemo 750 miliona evra u investicijama, od čega bi 22,5 ili 23 posto pripadalo Republici Srbiji i to bi bio naš udeo u svemu tome, a da dinara svog ne uložimo. Između 1.500 i 3.000 ljudi bi radilo na samoj građevinskoj parceli, to su naši radnici najvećim delom", rekao je tada Vučić.

Portparol Kušnerove investicione firme je obrazložio da od projekta odustaju "iz poštovanja prema građanima Srbije i gradu Beogradu", uz ocenu da veliki projekti treba da ujedinjuju, a ne da izazivaju podele. No, ostala su pitanja ugovora i da li će Srbija plaćati penale, a ministarka Sofornijević je izjavila da neće biti potraživanja. 

Hoće li Generalštab biti obnovljen?

Predstavnica Studentske liste konzervator Estela Radonjić Živkov istakla je da je plan nove vlasti da se zgradi Generalštaba vrati status kulturnog dobra, ali i da će zgrada biti obnovljena. Ona je rekla da za vraćanje statusa kulturnog dobra postoje dve opcije - jedna da Ustavni sud stavi odluku Vlade Srbije van snage i ospori leks specijalis i druga da parlament donese takvu odluku.

"Ukoliko to ne bude išlo kroz sudove, onda će verovatno Skupština Srbije morati da donese takvu odluku. Bez obzira na to, služba zaštite će izraditi novi predlog za utvrđivanje Generalštaba za nepokretno kulturno dobro i ovog puta od izuzetnog značaja. Dakle, dići će se kategorija, tako da će na taj način biti vraćena pravna zaštita u punom smislu te reči", navela je ona.

Smatra da bi nakon toga naredni korak trebalo da bude ponovna procena stabilnosti i tek nakon toga može da se razgovara o njegovoj rekonstrukciji.

"Rekonstrukcija je potpuno dozvoljena, s obzirom da je kompleks uništen za vreme bombardovanja. Ta obnova je po svim konzervatorskim standardima moguća. Prepustićemo struci da odluči na koji način Generalštab treba da ostane, odnosno na koji način će biti sačuvan", navela je ona govoreći o planovima Studentske liste i dodala da sve biti jasnije kada ugovori koje je Vlada Srbije sklopila budu ugledali svetlost dana.