Predstojeći samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, zakazan za 25. novembar, mogao bi da pokaže koliko su daleko jedni od drugih zahtevi Brisela i spoljnopolitička obećanja Studentske liste, koja je pobedila 25. oktobra na parlamentarnim izborima u Srbiji.
Naime, u nacrtu deklaracije, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, nalaze se dva zahteva koja su u direktnom sukobu sa programom Studentske liste: primena sporazuma Beograda i Prištine i usklađivanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji.
I dok Brisel ponavlja da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, ostaje otvoreno pitanje kako će nova vlast u Beogradu pomiriti evropske zahteve sa obećanjima datim biračima.
Brisel traži primenu sporazuma, Studentska lista proveru njihove ustavnosti
Prema nacrtu deklaracije, evropski lideri ponovo će zatražiti primenu svih dogovora postignutih u dijalogu Beograda i Prištine, uz upozorenje da izostanak normalizacije odnosa koči evropski put obe strane.
"Podrška u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan (Plan rasta) uslovljena je konstruktivnim angažovanjem partnera, uz merljiv napredak i opipljive rezultate u normalizaciji njihovih odnosa", navodi se u dokumentu koji prenosi RSE.
Međutim, upravo tu nastaje problem. U programu Studentske liste izričito se navodi da će se protiviti jednostrano proglašenoj nezavisnosti tzv. Kosova i da neće dozvoliti njegovo učlanjenje u međunarodne organizacije. Dodatno, Studentska lista najavljuje da će svi postignuti sporazumi biti podvrgnuti proceni ustavnosti, kao i da je neprihvatljivo sprovođenje bilo koje njihove neustavne odredbe.
U programu se najavljuje i procesuiranje odgovornih predstavnika doskorašnje vlasti za eventualna krivična dela u vezi sa zaključivanjem i sprovođenjem neustavnih sporazuma na štetu Srbije.
Tako se otvara suštinsko pitanje: šta ako nova vlast utvrdi da su pojedine odredbe sporazuma koje Brisel zahteva da se sprovedu u suprotnosti sa Ustavom Srbije?
Evropska unija, naime, sporazum iz 2023. i njegov ohridski aneks, koji Srbija nikada nije potpisala, smatra obavezujućim i njihovo sprovođenje povezuje sa napretkom Beograda u evropskim integracijama.
Studentska lista, s druge strane, obećava da će ranije dogovore preispitati.
Sankcije Rusiji – drugi kamen spoticanja
Ništa manji raskorak ne postoji ni kada je reč o Rusiji. Poseban deo nacrta deklaracije posvećen je usklađivanju zemalja Zapadnog Balkana sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, uključujući sprovođenje sankcija i sprečavanje njihovog zaobilaženja.
Evropski lideri nameravaju da pohvale partnere koji su se u potpunosti uskladili sa politikom Brisela, a ostale da pozovu da slede njihov primer.
Studentska lista, međutim, u svom programu ne ostavlja mnogo prostora za tumačenje.
"Republika Srbija će zadržati principijelno stanovište o neuvođenju restriktivnih mera prema Ruskoj Federaciji", navodi se u programu.
I ne samo to, Studentska lista najavljuje očuvanje tradicionalnog partnerstva sa Rusijom, uključujući koordinaciju u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija u pitanjima koja se tiču teritorijalnog integriteta Srbije.
Takva pozicija, međutim, ne ispunjava zahtev Brisela za potpuno usklađivanje sa evropskom politikom sankcija.
Evropska perspektiva, ali pod kojim uslovima?
U završnoj deklaraciji evropski lideri ponoviće po ko zna koji put da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i da proširenje predstavlja geostratešku investiciju u mir, bezbednost i stabilnost. Od zemalja regiona očekuje se ubrzavanje reformi, poštovanje evropskih vrednosti, dobrosusedski odnosi i rešavanje preostalih sporova.
Posebno će biti osuđeni veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam, uz poziv na poštovanje presuda međunarodnih i domaćih sudova.
Ipak, za Srbiju će najosetljivija pitanja ostati ona o kojima su se Brisel i Beograd sporili i prethodnih godina: Kosovo i Metohija i sankcije Rusiji. A Studentska lista sada ima sopstveni, javno objavljeni program, u kojem su stavovi o oba pitanja nedvosmisleno formulisani.
Predstojeći samit zato neće biti samo prilika da EU ponovi svoje uslove, već i prvi ozbiljan test odnosa tih uslova i spoljnopolitičkih obećanja nove parlamentarne većine.